1. ožujak – simbol podijeljene zemlje zarobljene u okovima tragične prošlosti
SARAJEVO – Priznavali ga ili ne, 1. ožujak – Dan neovisnosti BiH uistinu na reprezentativan način simbolizira današnju zemlju – svu njenu podijeljenost, svađe, nemogućnost dogovora, dijametralno različite koncepte uređenja, zatvaranje u etničke zidove, izlizane paradigme. I tako godine se redaju, novinski naslovi za ovaj datum su isti, zemlja u najboljem slučaju stagnira, mladi bježe “glavom bez obzira”, a jedini datum oko kojeg se svi u BiH slažu je nova godina, a i to tko zna do kada. Bošnjaci 1. ožujka 1992. godine smatraju jednim od najvećih dana u povijesti BiH i temelj njene neovisnosti, Hrvati o tome i nemaju neki jasan stav, dok ga Srbi svim silama osporavaju i smatraju uvodom u rat i želju Bošnjaka da od BiH naprave unitarnu zemlju. I nažalost tako već 24 godine, godine u kojima su ova pitanja uvijek na tapeti, a egzistencijalna još uvijek na čekanju.
Različiti koncepti zemlje
Podsjećanja radi, Deklaracijom iz Bruxellesa o Jugoslaviji od 17. prosinca 1991., na temelju preporuka međunarodne Arbitražne komisije (u javnosti poznata kao Badinterova komisija), konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike pozvane su da se do 23. prosinca izjasne o nezavisnosti. Tako 20. prosinca SDA i HDZ BiH podnose traženi zahtjev, a Skupština srpskog naroda donijela odluku o osnivanju Srpske republike BiH. Kronologijom, 25. siječnja Skupština SR BiH donijela je odluku o raspisivanju referenduma o nezavisnosti, koju su podržali SDA i HDZ BiH. SDS-a u svemu tome nije bilo jer su Srbi u međuvremenu proveli u djelo odluku o ustroju Srpske republike BiH, koja je proglašena 9. januara 1992., dok je referendum održan 29. veljače i 1. ožujka. Iako se i tada po prijedlozima referendumskog pitanja vidjele znatne razlike u viđenje budućnosti zemlje između Hrvata i Bošnjaka, na referendum je izašlo 64 posto biračkog tijela, od kojih se 99,7 posto odlučilo za nezavisnost. Srbi su, kako su i najavili, bojkotirali referendum, pa i iz ove kratke retrospektive se vidi korijen problema koji i danas muči zemlji i koji se niti milimetra nije pomakao ka rješenju. Na osnovu ishoda referenduma Europska zajednica (današnja Europska unija) je 6. travnja 1992. priznala BiH kao nezavisnu i suverenu državu.
Srbi vs. Bošnjaci
Ukoliko uzmemo samo neke izjave povodom 1. ožujka 2016., shvatit će se točnost ranije iznesenih tvrdnji. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, jasno kaže kako će 1. ožujak u BiH Bošnjaci opet obilježavati, Hrvati koliko budu morali, a Srbi neće uopće. Dakle, obilježavanje tog datuma smatra neprihvatljivo kao bilo kakvog dana u vezi sa BiH.
– Ignoriranje od Bošnjaka i dijela međunarodne zajednice, koja tome daje značaj, govori o tome da BiH nema dogovor o važnim pitanjima, pa ni o tom, istakao je Dodik. Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz RS-a, također poručuje kako srpski narod i RS nikada neće priznati 1. ožujak kao dan državnosti BiH, jer su i referendum koji je održan protiv volje srpskog naroda i gnusno ubojstvo srpskog svata u Sarajevu bili uvod u krvavi rat.
– Za nas 1. ožujak nije i nikada neće biti nikakav praznik, jer naš praznik jeste 9. siječanj, dan kada je voljom srpskog naroda nastala RS. Taj dan mi ćemo slaviti dok smo živi, i nikakav sud niti sudska odluka nas u tome ne mogu spriječiti, rekao je Ivanić. Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, smatra kako je 1. ožujak, u primarnom smislu, simbol nastojanja političkih opcija, koje su bile za razbijanje Jugoslavije, da bez srpskog naroda odluče o sudbini Srba na ovim prostorima.
– To se, kao što znamo, završilo tragično po sve narode u BiH i nakon toga smo sjeli za stol i napravili Daytonski sporazum koji je potpuna suprotnost 1. ožujku. Onaj tko želi poštivati Daytonski mirovni sporazum, tko zagovara mir i stabilnost u BiH taj ne može slaviti 1. ožujak, istakao je Tadić.
S druge pak strane, federalni premijer Fadil Novalić u svojoj čestitci kaže kako je 1. ožujak dan kada su se građani BiH svih nacionalnosti, na referendumu, odlučili za nezavisnu, samostalnu i cjelovitu BiH, državu ravnopravnih naroda i građana, nesumnjivo je jedan od najznačajnijih u povijesti naše zemlje.
Hrvatski dužnosnici jučer se po ovom pitanju nisu ni oglašavali.
Dnevni list.ba
Piše: Dragan Bradvica
