29. Svjetski dan bolesnika
Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače, a utemeljio ga je papa Ivan Pavao II. 1992. godine, kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme.
Svrha obilježavanja ovog Dana je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika te težnja za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.
Svjetski dan bolesnika, ove godine 29., slavi se na spomen Blažene Djevice Marije Lurdske
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana bolesnika, svoju poruku je poslao i papa Franjo te poručio: “Sve bolesnike, zdravstvene djelatnike i one koji se žrtvuju u pomaganju onima koji pate povjeravam Mariji, Majci milosrđa i Zdravlju bolesnih. Neka nas ona iz Lurdske pećine i svojih nebrojenih svetišta diljem svijeta podupre u našoj vjeri i našoj nadi i pomogne nam da skrbimo jedni za druge bratskom ljubavlju. Svima vama i svakom ponaosob od srca podjeljujem svoj blagoslov!”
„Zdrav čovjek ima tisuću želja, bolestan samo jednu!“
Važno je spomenuti i one koji se o njima najviše skrbe pogotovo s obzirom na trenutačnu zdravstvenu krizu u svijetu.
Odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) cijela je 2021. godina određena kao Međunarodna godina svih djelatnika u području zdravstva i skrbi za pacijente.
Do ovog je prijedloga obilježavanja došlo iz uviđanja važnosti zdravstvene struke tijekom pandemije Covida-19 naručito kroz sljedeće odrednice:
- Ta je bolest stavila pred velike izazove sve djelatnike iz područja zdravstva, javnog zdravstva i pridruženih područja u svim zemljama svijeta. Napregnula zdravstvene sustave do krajnjih granica.
- Uočeno je također da je bitna pripremljenost zdravstvenog sustava za urgentna stanja, kao i za oporavak sustava nakon povećanih zahtjeva za intervencijama.
- Stoga u zdravstvene djelatnike treba investirati kroz edukaciju, napredovanje u službi, osiguravanje njihovog dobrog zdravlja i pravednu naknadu.
- Osim ulaganja u ljudske resurse, bitno je ulagati u sam sustav, naročito u osiguravanje dostupnosti servisa mentalnog zdravlja, skrbi za majku i dijete i palijativnu skrb.
- Kod nas je na primjeru potresa u Sisačko – Moslavačkoj županiji uočeno koliko je bitna mobilnost i adaptivnost zdravstvenih timova.
- Uočava se migracija cijelih skupina djelatnika, osobito iz zemalja s nižim prihodima, prema zemljama koje bolje plaćaju zdravstvene djelatnike. Što ako se u nekoj zemlji zbog toga uruši zdravstveni sustav? Taj manjak skrbi na jednom kraju svijeta, može narušiti skrb u drugom kraju svijeta, što smo tijekom ove pandemije naučili.
U grupu zdravstvenih djelatnika uključujemo liječnike, medicinske sestre i tehničare, primalje, ljekarnike, fizioterapeute kao i ostale stručnjake iz područja mentalnog zdravlja, zatim socijalne radnike, radne terapeute, laboratorijske radnike, sanitarne inženjere, radiološke tehničare, vozače saniteta i druge.
Trebamo spomenuti i djelatnike i djelatnosti koji pružaju podršku zdravstvu (informacijski sustavi, proizvodnja zaštitne opreme, transport itd). Na svom 73. zasjedanju SZO predstavnici zemalja članica zaključili su da individualno i društveno zdravlje najviše ovisi o ZDRAVSTVENIM DJELATNICIMA!
