Finska za svakog stanovnika planira uvesti minimalni dohodak od 800 eura mjesečno
Finske vlasti posljednjih dana užurbano rade na projektu zajamčenog osnovnoog dohotka za sve svoje punoljetne stanovnike. Ova ideja doduše neće ugledati dan prije studenog sljedeće godine, no bude li sve išlo prema planu, Finci će ostati bez svih dosadašnjih socijalnih primanja i umjesto toga od države dobivati po 800 eura mjesečno, prenosi Večernji list.
Ideja nije nova i svaki put zazvuči kao utopija, no izgleda da bi Finci doista mogli progurati ovu ideju na nacionalnoj razini. Nekoliko nizozemskih gradova osnovni će prihod svojim stanovnicima početi dijeliti već sljedeće godine, a Švicarci bi o tome trebali odlučivati na jednom od bezbrojnih referenduma.
Finci najbliži tome da doista sprovedu ovu ideju
Istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da čak 69 posto Finaca punim srcem podupiru ideju o zajamčenoj osnovnoj plaći. Ideju zagovara i premijer Juha Sipilä, a s projektom se slaže i većina političkih stranaka u zemlji.
– Zajamčeni osnovni prihod pojednostavljuje sustav socijalne sigurnosti građana, objašnjava premijer.
Skeptike muče neka očita pitanja: otkud novac, tko će profitirati, a tko izgubiti i je li to uopće pravedno?
Na prvi pogled nevjerojatno, ali ovaj potez zapravo smanjuje nezaposlenost. Zajamčeni osnovni prihod omogućio bi radnicima da se prihvaćaju raznih, povremenih pa i slabije plaćenih poslova, što bi, tvrde zagovaratelji, srušilo troškove rada i tako zapravo povećalo tržište rada. Da ne pričamo sad o tome kako bi nova radna mjesta otvarala i pojačana osobna potrošnja.
Prijašnji eksperimenti veoma uspješni
Prijašnji slični eksperimenti pokazali su se vrlo uspješnima. Tako su stanovnici kanadskog Dauphina punih pet godina, između 1974. i 1979., živjeli od stipendija. Mada je u to vrijeme bio zabilježen pad odrađenih radnih sati, to je bilo zbog toga jer su muškarci više vremena provodili u školi, a a žene su pak uzimale produljeno porodiljno i brinule za djecu.
A kad su zajamčen novac podijelili tisućama siromašnih u Ugandi, broj radnih sati povećao se za 17%, a zarade za čak 38 posto.
Loša strana mogla bi biti cijena projekta. U Bloombergu su izračunali da bi 800 eura zajamčenog mjesečnog prihoda za 5,4 milijuna stanovnika državu stajalo 52,2 milijarde eura godišnje. A vlada u sljedećoj godini može računati na 49,1 milijardi prihoda.
Ne zna se ni tko bi bili gubitnici. Pritom se misli prvenstveno na primatelje kojekakvih pomoći, poput raznih invalida koj sad od države dobivaju i više od zajamčenih 800 eura. A kako bi novac dobivali samo punoljetni Finci, lošije bi prošli i samohrani roditelji više djece. Oni bi tih 800 eura morali razvući tako da nahrane više gladnih usta, dok bi njihov susjed samac taj iznos imao samo za sebe i još bi mogao obavljati kojekakve honorarne poslove za dodatnu zaradu.
Postoji još niz pitanja koja traže odgovor. No vremena još ima, glavno da je ideja tu.
pogled.ba
