Alarmantno upozorenje: “Otkrili smo klimatsku krizu koje dosad nitko nije bio ni svjestan”

Alarmantno upozorenje: “Otkrili smo klimatsku krizu koje dosad nitko nije bio ni svjestan”

Barem trećina ledenjaka na planinskim lancima Hindukuš i Himalaja otopit će se zbog klimatskih promjena, kaže novo istraživanje znanstvenika.

To će sasvim sigurno imati ozbiljne posljedice za život dvije milijarde ljudi u okolnim državama, a najgore je što ni drastična promjena klimatske politike neće utjecati na to. Naime, kako stoji u istraživanju čije zaključkeprenosi Guardian, sve i da svjetske zemlje srežu emisije stakleničkih plinova i tako limitiraju globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih do 2100. godine, 36 posto ledenjaka na planinskim masivima Hindukuš i Himalaja će nestati.

Ako temperatura poraste nešto više, za 2,7 stupnjeva Celzijevih, otopit će se pola ledenjaka. Najcrnji scenarij, u kojem države odustaju od rezanja emisija stakleničkih plinova, predviđa zagrijavanje planeta do 5 stupnjeva Celzijevih što bi do 2100. otopilo čak dvije trećine ledenjaka na dva azijska planinska lanca. – prenosi Jutarnji list.

Ti ledenjaci predstavljaju ključnu zalihu vode za 250 milijuna ljudi koji žive u regiji Hindukuš – Himalaja, dok daljnjih 1,65 milijardi ljudi namiruje velik dio svojih potreba za vodom iz rijeka koje iz planinskih masiva teku u Pakistan, Kinu i druge države.

– Ovo je klimatska kriza za koju još niste čuli. Čak i u najboljem mogućem scenariju, u kojem smo zaista ambiciozni u borbi protiv klimatskih promjena, čak i tada ćemo izgubiti trećinu ledenjaka. Za nas je to bilo šokantno otkriće koje jasno kaže da moramo hitno djelovati – rekao je za Guardian Philippus Wester iz Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina, inače i osoba na čelu ovog istraživanja.

– Dok svi gledaju što se odgađa na Arktiku ili malenim otocima kojima prijeti dizanje razine oceana, nitko nije obraćao pozornost na regiju Hindukuš-Himalaja – dodao je Wester.

Čak 200 znanstvenika

Ovo istraživanje trebalo bi napokon promijeniti taj trend, što je vidljivo i u broju involviranih u cijelu priču. Naime, istraživanje je zatražilo osam država kroz koje prolaze ovi planinski masivi, a ukupno je na njemu radilo više od 200 znanstvenika. Samo istraživanje trajalo je punih pet godina, a osim znanstvenika koji su bili direktno uključeni u projekt, dodatnih 125 stručnjaka je pregledalo njihov rad.

Regija Hindukuša i Himalaje proteže se od Afganistana do Mjanmara i svojevrsni je treći “pol” našeg planeta – naime, veće količine leda nalaze se samo na Arktiku i Antarktici. Od 1970. godine pa do danas količina leda već je smanjena za 15 posto zbog rasta temperatura.

Kako je riječ o ogromnom području dužine 3500 kilometara, posljedice globalnog zagrijavanja nisu svugdje iste. Tako su se neki ledenjaci u Pakistanu i Afganistanu čak i malo proširili, najvjerojatnije zbog zaštite koju im pružaju oblaci i vjetra koji donosi više snijega. No, čak i oni će se početi polako otapati u narednim godinama, kaže Wester.

Nestabilna politička situacija

Otapanje ledenjaka povećat će vodostaj rijeka do 2050. ili 2060. godine, što će povećati rizik od poplava zbog izlijevanja vode iz jezera u visokom gorju. No, nakon toga slijedi pad vodostaja u rijekama, što se naročito odnosi na Ind i rijeke Središnje Azije.

– Sva područja kroz koja prolaze osjetit će teške posljedice zbog toga – smatra Wester.

A te će stvarno biti mnogostruke: prvo, smanjena proizvodnja u hidroelektranama koje generiraju većinu električne energije u regiji. Još teže će biti poljoprivrednicima koji se oslanjaju na stabilni tok vode u rijekama bez kojih ne bi mogli uzgajati različite kulture. Dodatni problem unijet će sve manje predvidljivi, ali i sve žešći monsuni pa će tako katastrofične poplave biti znatno češće nego je to slučaj danas. Na kraju, cijelu priču komplicira i nestabilna politička situacija u regiji. Indija i Pakistan desetljećima nisu riješili teritorijalne sporove, Indijce dodatno plaši i kineski apetit za širenjem utjecaja, a tu je i uvijek nepredvidljivi Afganistan…

U svakom slučaju, klimatske promjene na području Hindukuša i Himalaje produbit će tegobe stanovništva koje je među najsiromašnijim u svijetu, što će potencijalno izazvati nove masovne migracije i sukobe. – piše Jutarnji list

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing