Bh. političke elite nastavljaju što su počele – ne raditi ništa a očekivati sve!
Europska komisija u srijedu je službeno predstavila novu metodologiju procesa proširenja za koju bi se u najkraćim crtama moglo kazati “vuk sit, ovce na broju”.
Naime, stvari su sa strane usvajanja acquis communautaire (pravna tečevina EU) ostale iste, uvjeti će se morati ispunjavati inače nema napretka, neke stvari u tom procesu jesu pojednostavljene (tematske grupe poglavlja) a novost je što će se sada više voditi računa o nagradama i sankcija.
Na taj način su zadovoljene zemlje koje su skeptične kada je u pitanje ispunjavanje reformi na zapadnom Balkanu pa je očekivati da čelnici svih 27 zemalja članica metodologiju i prihvate. Ostaje za vidjeti što konkretno znači plan gospodarskog oporavka za zemlje regije jer je jaka ekonomija jedan od ključeva opstanka stanovništva u svim zemljama. Sve to uistinu bi moglo unijeti novi optimizam za Crnu Goru i Srbiju (već pregovaraju), Sjevernu Makedoniju i Albaniju (izvjesno da bi možda već u ožujku mogle dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora) pa čak i za Kosovo ukoliko nađu zajednički jezik za Srbijom.
Jedino za koga, bar u ovom trenutku, optimizma nema jeste Bosna i Hercegovina jer niti imamo vlasti na svim razinama, niti imamo riješeno izborno zakonodavstvo, niti implementiramo presude domaćih i međunarodnih sudova, niti se borimo sa korupcijom i kriminalom, niti imamo oporavak ekonomije, ne radimo na jačanu obrazovanja, nemamo jakih institucija… Pojednostavljeno, ne ispunjavamo ništa.
Bez pomaka
“Pomozi si sam pa ću ti i ja pomoći” vrijedi za svakoga, bar u načelu, tako da našoj zemlji više nitko i ne može pomoći. A koliko smo postali nebitni vidjelo se i u srijedu u Bruxellesu kada su se na prezentaciji izvješća spominjale apsolutno sve zemlje zapadnog Balkana, o svakoj je ponešto rečeno, osim o BiH.
Naša zemlja se sama svojim neradom i iritiranjem međunarodnih partnera dovela u situaciju da nas malo tko uopće spominje, a kamoli priča o nekom napretku. A napretka, jasno je, nema. Tako posljednjih dana možemo čuti od bh. političara da mi i bez toga trebamo dobiti status kandidata a nakon toga ćemo ispuniti sve što je potrebno. Tvrdi se kako bi na taj način EU pokazala dobru volju, ali to što mi sami ne pokazujemo bilo kakvu volju, nikoga od političkih elita ne zanima.
Naime, BiH je još u veljači 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo, iste godine 9. prosinca dobivamo i Upitnik sa više od 3.200 pitanja i tu obarano negativni rekord po vremenu potrebnom za odgovore – uručujemo ih tek 28. veljače 2018. a iste godine dolazi 655 dodatnih pitanja, Vijeće ministara BiH tek 24. veljače 2019. usvaja odgovora na dodatna pitanja. Tako da Europska komisija u svibnju 2019. objavljuje Mišljenje o našem zahtjevu u kojem je navedeno 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju sa EU.
Uz to, u analitičkom izvješću navodi se još 115 mjera. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja EU itd. S obzirom da su našim elitama kudikamo važnije druge teme (prvenstveno vlastiti novčanik, svađe, politikantstvo…) od tada se malo toga uradilo kako bi europske prijatelje uvjerili da smo “promijenili ploču”, kako predano radimo na reformama i promjenama pa da nam ipak malo progledaju kroz prste. Tako da se status kandidata čak i u 2020. (a po najcrnjim prognozama trebali smo ga imati do kraja 2019.) ne čini izglednim. Jer u situaciji u kojoj se ne izlazi u susret zemljama koje su učinile sve, pa čak promijenile i ime, apsurdno je očekivati da će se izaći državi koja isto tako čini sve ali da ide obrnutim tranzicijama. Reklo bi se – nema besplatnog ručka.
Putuj Europo…
Republika Hrvatska jeste najveći prijatelj BiH i veliki (a trenutno i jedan od rijetkih) zagovaratelja ubrzanog euroatlantskog puta BiH, ali i oni, svjesni da se unutar BiH apsolutno ništa ne radi kako bi to zaslužili, u svom programu predsjedavanja Vijećem EU našu zemlju spominju tek u jednoj rečenici: “Predsjedništvo će se zalagati za mogući napredak BiH prema dobivanju kandidatskog status”. Sve se izglednijim čini da će ogromnu energiju koju Hrvatska ulaže u nastavak procesa proširenja iskoristiti svi osim BiH.
A našim čitateljima treba jasno kazati kako i status kandidata ne znači mnogo pa i sve da ga dobijemo na zagrebačkom samitu na vrhu u svibnju i dalje ćemo biti na začelju kada je u pitanju europski put regije.
Nadalje, kako bi ga dobili, Europska komisija prvo Mišljenje o zahtjevu za članstvu upućuje Europskom parlamentu i Vijeću EU. Nakon toga Vijeće EU razmatra isto te odlučujući jednoglasno u najboljem ishodu donosi zaključak o dodjeljivanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev i o otvaranju pregovora o pristupanju sa tom državom, što na političkoj razini treba potvrditi Europsko vijeće.
Opet to znači predsjednici ili premijeri svih 27 zemalja članica EU. A dobar dio njih ionako je protiv daljnjeg sirenja Unije, bar dok se ne sredi stanje unutar same EU, a vjetar u leđa im daju i istraživanja javnog mnijenja koja ukazuju da je i najveći broj njihovih žitelja protiv širenja. Dakle, političke elite su protiv širenja i za zemlje koje su ispunile sve što se pred njih stavlja, žitelji EU su protiv toga, geopolitička situacija je turbulentna. S druge strane, bh. političari ne radi gotovo ništa kako bi ispunili uvjete ali i dalje traže da im se daju sve privilegije. Čak da ih iz EU i svijeta za sve to pohvale.
Potrebni jasni i nepromjenljivi kriteriji proširenja
Izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke o zapadnom Balkanu Tonino Picula oglasio se povodom nove metodologije proširenja EU rekavši kako EU mora uspostaviti jasne kriterije i nepromjenjive pokazatelje napretka tokom čitavog procesa pristupanja Uniji. Picula je u okviru debate u Vanjskopolitičkom odboru o novoj metodologiji pristupanja ocijenio da su u pitanju konkretni prijedlozi za rješavanje nedoumica koje u vezi s nastavkom procesa proširenja imaju neke članice Unije.
“Nadamo se kako će predstavljena metodologija unijeti novu dinamiku u proces proširenja, kao i da će nam omogućiti da ponovno uspostavimo vjerodostojnost u regiji, koju smo izgubili odlukom Europskog vijeća da ne otvori pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, ocijenio je Picula.
Picula je kazao da su socijaldemokrate u Europskom parlamentu oduvijek insistirale na tome da je proširenje EU na zapadni Balkan dobitna kombinacija za “obe strane” i ulaganje u mir, demokraciju i prosperitet cijele Europe.
“Ukoliko želimo da naša Unija bude geopolitički utjecajna, jasno je kako se prije svega moramo fokusirati na naše najbliže susjedstvo”, naglasio je Picula. Pozvao je EU da čim uslovi zacrtani u procesu pristupanja budu ispunjeni na njih i adekvatno odgovori.
“Pozivamo i zemlje zapadnog Balkana da nam se pridruže na Konferenciji o budućnosti Europe kako bi započeli s radom na zajedničkoj budućnosti”, zaključio je Picula.
/Izvor: Dnevni list/
