BHRT: ‘Još jedan femicid u BiH poziv na hitne izmjene zakona’

Kantonalni sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Tariku Pruscu koji se sumnjiči da je 1. svibnja na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak Prusac, žrtvu još jednog femicida u BiH. Tužiteljstvo je na ročištu iznijelo niz stravičnih detalja koji se dovode u vezu sa izvršenjem kaznenog djela. Istražili smo zašto je sustav ponovo zakazao, piše BHRT. 

Da li žrtve nasilja dobivaju adekvatnu zaštitu i što zapravo podrazumijeva zabrana prilaska?

Tužiteljstvo je tijekom izlaganja pritvorskih razloga iznijelo niz stravičnih detalja. Navode da je osumnjičeni Tarik Prusac i ranije bio osuđivan, te su mu tada također bile izrečene mjere zabrane. Dalje navode da je žrtva bila pretučena i omotana ljepljivom trakom, kao i da je upucana iz neposredne blizine, i to službenim pištoljem koji osumnjičeni nije smio nositi izvan službe. Sve se to, navode, događalo u prisustvu maloljetne djevojčice.

“Pronašli smo otisak uha na vratima, što znači da je osumnjičeni čekao i vrebao. Osumnjičeni je 2016. godine pravosnažno osuđen da je na isti način pretukao svoju majku, a dan nakon toga i brata, za što je i presuđen”, rekla je Iva Kurilić, tužiteljica Tužiteljstva KS.

Još jedno ubistvo žene u Bosni i Hercegovini ponovo je pokrenulo niz pitanja. Da li žrtve nasilja dobivaju adekvatnu zaštitu i što zapravo podrazumijeva zabrana prilaska? Za BHT1 govorila je jedna od žrtava nasilja u obitelji. Kaže da je zabrana prilaska prekršena 18 puta.

“Od svih inspektora samo jedan je radio svoj posao. Nakon mog prijavljivanja nasilja u obitelji, gdje sam se zadržala do pola dva ujutro i došla kući. Ujutro kad sam se probudila, došao mi je zahtjev za prijateljstvo od inspektora koji mi je uzimao izjavu. Mjera zabrane prilaska apsolutno nema efekta. U mom slučaju je bilo sedam metara. Zamislite sedam metara, sjedimo u kafiću, on sto do stola, bukvalno mi može učiniti što želi, što je na kraju i učinio. Nakon jednih mjera zabrane, ukoliko se one prekrše, trebalo bi da te osobe budu pritvorene”, rekla je žrtva nasilja.

Mjere zabrane se izriču, ali ne postoji kontrola poštovanja tih mjera. Država nije u stanju da zaštiti one koji prijavljuju nasilje, ističu iz Fondacije Cure.

“Zabrana pristupa kao mjera zaštite žene ili osobe koja prijavljuje nasilje nije dovoljna i neće nikada biti. Nažalost, u Bosni i Hercegovini je praksa da niko ne kontrolira tu zabranu pristupa”, istaknula je koordinatorica Ženske mreže u BiH, Selma Hadžihalilović.

“Trebaju ozbiljne izmjene i dopune zakonskih regulativa. Očito da se ove dosadašnje mjere koje sudovi izriču nisu pokazale kao efikasne jer osoba koja vrši nasilje i ispoljava agresiju ne može da procesuira informaciju da ne smije da se približava žrtvi”, poručio je sociolog, Vladimir Vasić.

Slučaj još jednog femicida u Bosni i Hercegovini osudile su brojne međunarodne organizacije, između ostalih misija OEBS-a kao i Ujedinjene nacije, prenosi Bljesak.info.

“Ovaj slučaj je snažan podsjetnik da nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljno i trajno kršenje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Femicidi nisu izolirani činovi, već najekstremniji oblik kontinuiranog i često eskalirajućeg rodno zasnovanog nasilja, s razornim posljedicama po obitelji, zajednice i djecu”, oglasili su se iz Ujedinjenih nacija.

Slučaj ubistva Elme Godinjak-Prusac potresao je Bosnu i Hercegovinu, kao i cijeli region. I dok ponovo brojimo žrtve i po tko zna koji put preispitujemo zakonske regulative i učinkovitost istih, porazna je činjenica da sustav nije dovoljno efikasan da ženama, ili bilo kojoj žrtvi nasilja, pruži zaštitu, onoliko adekvatnu koliko joj garantira da će ostati živa.