BiH lani izvezla najviše električne energije, i to u vrijednosti od milijardu i 74 milijuna KM

BiH je u 12 mjeseci prošle godine ostvarila značajne iznose izvozom proizvoda. Kako se navodi u službenoj statistici, najviše je izvezeno električne energije, legure aluminija, električnih provodnika…, dok su među proizvodima koji su uvezeni najveću vrijednost imali gorivo i nelegirani aluminij.

Pokrivenost uvoza izvozom

Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do prosinca 2022. godine izvoz je iznosio 17 milijardi i 974 milijuna maraka, što je za 25,9 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 28 milijardi 636 milijuna maraka, što je za 32,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 662 milijuna maraka. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 3 milijarde i 304 milijuna KM, što je za 37,3 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 3 milijarde i 517 milijuna marka, što je za 27,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 93,9 posto.

Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 13 milijardi i 226 milijuna maraka, što je za 27,2 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi i 297 milijuna maraka, što je za 28 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 81,2 posto, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.

O toj tematici svoj komentar za klix.ba dao je ekonomski analitičar Admir Čavalić

“Ovo je bilo sasvim očekivano, razumijevajući da smo u prošloj godini imali izniman rast cijena energenata, ponajprije nafte i naftnih prerađevina. Imali smo i promjenu odnosa eura i dolara. Navedeno je narušilo odnos razmjene, posebice vrijednost uvoza za Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, došlo je do značajnog rasta izvoza”, objašnjava Čavalić.

Ekonomski analitičar dodaje kako po pitanju vanjskotrgovinskih aktivnosti imamo veći rast vrijednosti u usporedbi s količinom razmjene. To je izravna posljedica inflacije.

“Hoće li se taj trend nastaviti ubuduće, najvećim dijelom ovisi o tijeku energetske krize, kao i potencijalnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Ako bi došlo do značajnog usporavanja europskih ekonomija, poput Njemačke i Italije, onda bi došlo do pada našeg izvoza”, kazao je Admir Čavalić za klix.ba.

Donosimo i pet proizvoda kod kojih su ostvareni najveći izvoz i uvoz. Kako je priopćeno, u 2022. godini Bosna i Hercegovina najviše je izvezla električne energije, i to u vrijednosti od milijardu i 74 milijuna maraka, a uvezla dizelskog goriva – u vrijednosti od dvije milijarde i 370 milijuna maraka, objavljeno je na stranici Agencije za statistiku BiH u publikaciji “Bosna i Hercegovina u brojevima 2022.”.

Među top pet proizvoda koji su uvezeni prošle godine u BiH nalaze se i lijekovi za pojedinačnu prodaju, kojih je uvezeno u vrijednosti od 413 milijuna maraka

Među najčešće uvezenim proizvodima je i nelegirani aluminij, kojeg je lani u Bosnu i Hercegovinu uvezeno u vrijednosti od 810.920.000 maraka. Kamenog ugljena za proizvodnju koksa lani je uvezeno u vrijednosti od 782.830.000 maraka.

Osim izvoza, zabilježen je i uvoz električne energije, a vrijednost uvoza je tijekom 12 mjeseci prošle godine iznosila 393.530.000 maraka. Kad je riječ o izvozu, odmah nakon električne energije, u najvećoj vrijednosti izvezeno je legure aluminija, čija je vrijednost dosegnula 865.935.000 maraka.

Koksa i polukoksa od kamenog ugljena, prema podacima, izvezeno je u vrijednosti od 439.383.000 KM. Vrijednost izvezene željezne/čelične konstrukcije tijekom 2022. godine iznosila je 381.212.000 maraka, a električnih je provodnika iz BiH izvezeno u vrijednosti od 321.072.000 KM.

Kretanje dobara

U statistici robne razmjene BiH s inozemstvom temeljni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava. Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom u načelu obuhvaća sva kretanja dobara između rezidenata i nerezidenata, koja ulaze ili napuštaju carinski teritorij Bosne i Hercegovine i time utječu na povećanje ili smanjenje materijalnih resursa zemlje, bez obzira na to je li uključena promjena vlasništva, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.