BiH planira zabranu uvoza dijela rabljenih automobila
Najavljena zabrana uvoza dijela rabljenih automobila u Bosnu i Hercegovinu mogla bi otežati kupnju vozila građanima s nižim primanjima. Iako je cilj strožih ekoloških uvjeta smanjiti onečišćenje i pomladiti vozni park, stručnjaci upozoravaju da bi dio kupaca mogao odgoditi zamjenu automobila i nastaviti voziti postojeća, starija vozila.
Prema najavi ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte, za uvoz rabljenih osobnih automobila tražio bi se najmanje standard Euro 6, a kao početak primjene najavljen je 1. travnja 2027. godine. Riječ je o planiranoj promjeni, dok Euro 6 označava standard kojim se ograničavaju emisije štetnih plinova iz vozila.
Koliko je domaće tržište oslonjeno na rabljena vozila, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Tijekom 2025. uvezeno je 95.421 vozilo, od čega 86.129 rabljenih i 9.292 nova. Rabljena vozila tako su činila oko 90 posto ukupnog uvoza, dok je prosječna starost motornih vozila u BiH, prema podacima BIHAMK-a za tu godinu, iznosila 17 godina.
O mogućim posljedicama ograničavanja uvoza za Faktor su govorili ekonomist Igor Gavran i sudski vještak prometne struke Mirzet Sarajlić.
Jeftinija vozila mogla bi poskupjeti
Gavran smatra da bi zaustavljanje uvoza automobila sa starijim emisijskim standardima moglo smanjiti ponudu i povećati cijene takvih vozila koja se već nalaze u BiH. Koliki bi taj rast bio, ovisilo bi i o potražnji.
„Svakako bi mogla doprinijeti povećanju cijena, jer će priljev starijih vozila izvana biti zaustavljen, pa se time i konkurencija ograničiti, ali sve ovisi i o potražnji”, kaže Gavran.
Pritom ne očekuje jednak učinak na sve kategorije automobila. Prema njegovoj procjeni, nema razloga da zbog samog ograničenja poskupljuju vozila čiji bi uvoz ostao dopušten.
Različit bi bio i položaj kupaca. Vlasnik starijeg automobila mogao bi dobiti više novca njegovom prodajom i tako lakše financirati kupnju novijeg. Građanin koji prvi put kupuje vozilo, bez automobila koji bi prethodno prodao, suočio bi se s većim troškom.
Ekološka norma ne jamči ispravne kočnice
Sarajlić upozorava da emisijski standard i godina proizvodnje sami po sebi nisu dovoljni za procjenu sigurnosti automobila. Posebno treba kontrolirati kočnice, gume, upravljački mehanizam, ovjes te svjetlosnu i signalnu opremu.
Istrošene gume, neujednačeno kočenje ili zazori u upravljačkom sustavu mogu otežati izbjegavanje nesreće, osobito po kiši i u drugim nepovoljnim uvjetima. Automobil pri brzini od 80 kilometara na sat u samo jednoj sekundi prijeđe približno 22 metra, pa zakašnjela reakcija vozača uz tehničke nedostatke dodatno povećava prostor potreban za zaustavljanje.
Zato Sarajlić zagovara stroži nadzor tehničkih pregleda i dosljednu primjenu kriterija. Naglašava i da treba razlikovati nedostatak pronađen na vozilu od onoga koji je doista pridonio nastanku nesreće.
Ograničavanje uvoza i kvalitetni tehnički pregledi, objašnjava, imaju različite uloge: prvo utječe na ekološke karakteristike vozila koja dolaze na tržište, a drugo na ispravnost automobila koji su već svakodnevno u prometu.
„Sigurnost prometa ne počinje na granici prilikom uvoza automobila, nego svakog dana kada tehnički ispravno vozilo izađe na cestu”, poručuje Sarajlić.
Bez pomoći kupcima zamjena bi se mogla odgađati
Gavran smatra da bi strože uvjete uvoza trebalo pratiti mjerama koje građanima olakšavaju kupnju novijih vozila. Među mogućnostima navodi smanjenje troškova registracije, veća sredstva za potpore te povoljnije uvjete kupnje za osobe kojima je automobil nužan.
Posebnu pomoć, prema njegovu mišljenju, trebale bi dobiti osobe s invaliditetom i stanovnici udaljenih područja bez javnog prijevoza koji imaju niska primanja ili ih uopće nemaju. Upozorava da su visina prihoda i životni standard ključna prepreka kupnji novijeg automobila.
Gavran prepoznaje ekološku korist strožih emisijskih standarda, no Sarajlić upozorava i na mogućnost da ograničavanje ponude pristupačnijih vozila uspori obnovu voznog parka. Kućanstva koja si ne mogu priuštiti noviji automobil mogla bi jednostavno dulje zadržati postojeći.
„Ne možemo očekivati pomlađivanje voznog parka samo donošenjem propisa ako istodobno ne stvaramo ekonomske uvjete da građani mogu kupiti novija vozila”, zaključuje Sarajlić.
