BiH postaje zemlja staraca

Više od 60% mladih želi otići, BiH postaje zemlja staraca

Više od 60% mladih je nezaposleno, a od rata do danas iz BiH se iselilo 150.000 mladih osoba. Nezaposlenost, neadekvatan obrazovni sustav, deprimirajuća politička situacija, besperspektivnost budućnosti prouzročili su nastavak trenda masovnog odlaska mladih u razvijene zemlje – samo je jedan od zaključaka najnovijeg, temeljitog, empirijskog istraživanja ‘Studija o mladima BiH’, iniciranog od njemačke fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), a koje su radili domaći stručnjaci: Lejla Turčilo, Amer Osmić, Damir Kapidžić, Sanela Šadić, Jusuf Žiga i Anida Dudić.

Usprkos činjenici da nova sredina traži prilagodbu, nove navike itd., na pitanje ‘ostati ili otići’, mladi se sve češće odlučuju na odlazak, pokazuju istraživanja. Posljednja istraživanja o mladima pokazuju da najveći broj mladih ljudi želi napustiti zemlju. Prethodna studija o mladima navodi podatak da 49,2 % mladih želi napustiti zemlju, dok nešto ranija studija Instituta za razvoj mladih KULT iz 2013. upozorava da čak 60 % mladih želi otići iz BiH.

Samo u posljednjih nekoliko godina BiH se suočava sa novom dimenzijom migracija zbog čega su očite ogromne promjene u društvenom, ekonomskom i demografskom smislu.

Nezaposleno 60% mladih

U Studiji se ističe da su pokazatelji ne samo iz spomenutog istraživanja već i drugih relevantnih baza podataka i koji ukazuju na negativne stavove mladih ljudi u društvu nisu se poboljšali.

“Štoviše, u mnogim segmentima, situacija je danas čak i gora. Ne samo da je 60 % mladih nezaposleno, već jedan od pet ispitanika uzaludno traži posao duže od pet godina, a više od polovice njih to rade duže od dvije godine. Preko 50 % djece sa završenim osnovnim obrazovanjem iz siromašnih obitelji ne nastavljaju svoju školovanje, dok 10 % njih nemaju zdravstveno osiguranje, bez obzira na činjenicu da društvo pogađaju mnogobrojne somatske i duševne bolesti kako prolazi iznimno težak period poslijeratne tranzicije.

Pored nezaposlenosti, neadekvatnost obrazovnog sustava, deprimirajuća politička situacija u zemlji, osjećaj nemanja perspektive za budućnost, itd., prouzročili su nastavak trenda masovnog odlaska mladih ljudi u druge zemlje. S njihovim odlaskom, smanjuje se i ključni potencijal društva, što može imati pogubne posljedice po njegov budući razvoj. Dodatni problem u svemu ovome je činjenica da su mnogobrojni stručnjaci godinama pokušavali skrenuti pozornost na masovni egzodus mladih iz BiH, ali nije činjeno gotovo ništa da se on zaustavi ili bar uspori“, zaključci su Studije.

Problemi mladih više zanimaju strance nego domaće političare

Njemačka zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) po drugi put, nakon 2014. godine inicijator je temeljito, empirijsko istraživanje o mladima u jugoistočnoj Europi, među kojima i u BiH. Kao ističu iz ove zaklade, nastoji se pružiti političarima i stručnjacima sveobuhvatno razumijevanje situacije, potreba, stavova i vrijednosti mlad generacije.

No, ono što je poražavajuće jest da ovakva istraživanja, na žalost, nisu inicirana od domaćih političara, koji prema svemu sudeći, ili ne žele ili ga smatraju nepotrebnim i to unatoč činjenici stalnog „odljeva mozgova“ i odlaska iz zemlje za boljim životom.

Svojim osvrtima na nalaze i rezultate istraživanja na terenu i njihovim stavljanjem u širi kontekst života i društva u BiH, Studija nudi konkretne preporuke kako promijeniti stavove mladih u bh.  društvu, kao i kako razvijati socijalne politike i politike o pitanjima mladih u zemlji.

Istraživanje je provedeno od 26. veljače 2018. godine do 11 ožujka 2018. godine, tzv. metodom CAPI – računalno podržanog anketiranja ‘licem u lice’, na više od 1000 ispitanika od 14 do 29 godina starosti.

Odlaze zbog egzistencije, ali i atmosfere nesigurnosti i straha

U istoj se potvrđuje točnost da mladi i obrazovani ljudi ne napuštaju samo BiH te da oni odlaze i iz drugih, čak i razvijenijih ili socijalno stabilnijih društava, ali s jednom vrlo bitnom razlikom – iz BiH oni odlaze iz potrebe jer ne mogu naći zaposlenje, zasnovati obitelj ili zadovoljiti svoje egzistencijalne potrebe, kao i zbog činjenice da vladajuće elite godinama održavaju konfliktno političko stanje i neugodnu atmosferu nesigurnosti, straha i sl., dok mladi ljudi koji napuštaju razvijena društva jednostavno traže uvjete koji će biti bolji od dobrih uvjeta kakve već imaju.

Kao motivi odlaska mladih u Studiji se navode obrazovanje i stjecanje novih znanja i iskustava, što je povezano s kreiranjem više životnih mogućnosti i lakšim zapošljavanjem. “Ipak, uzroci odlaska uglavnom se vežu za makro ekonomske čimbenike kakvi su nezaposlenost, koja je u populaciji mladih između 15 – 24 godine izrazito visoka i prema podacima Agencije za statistiku (2017.) dostiže 54,3%. Kao osnovne razloge odlaska u inozemstvo mladi navode korupciju, nezaposlenost, loš životni standard i besperspektivnost (KULT, 2013). Čini se da su mladi svjesni situacije u društvu, pa tako jedan srednjoškolac iz Brčko Distrikta sumira utisak da pozicija mladih „ovisi od toga tko su nam roditelji, na kojim radnim mjestima su i u koju stranku su učlanjeni“, stoji u ovoj istraživačkoj studiji.

Ovisnost starijih osoba postati će globalni problem, pa i naš

Na koncu, jedan od zaključaka je i taj da će odlazak mladih imati dugoročne posljedice po demografsku strukturu društva.

Bh. društvo postaje društvo starih i nije teško pretpostaviti kako će demografska slika izgledati za koje desetljeće. Podaci Eurostata iz 2012. ukazuju na to da će u sljedeća tri desetljeća ovisnost starijih osoba postati globalni problem, a ovakve vrste usluga nemaju alternativu. Za naše starije će odsustvo srodnika i mladih općenito biti ozbiljan problem, a potrebe za ovakvim vrstama usluga će biti naglašene.

Najnoviji podaci Svjetskog ekonomskog foruma iz 2017. godine, prema Indeksu globalne konkurentnosti, od 137 država svijeta BiH je na 103. mjestu. Ekonomska nerazvijenost kao osnovni parametar ključni je faktor ovako loše pozicije. Znatno je lošija pozicija kada je riječ o sposobnosti zadržavanja talenata ili radne snage te se BiH nalazi gotovo na posljednjem 135. mjestu.

Skoro 62% mladih želi otići iz BiH

Odgovarajući na pitanje „u kojoj mjeri želite otići u drugu zemlju duže od šest mjeseci (emigrirati)“, 38,2 % ispitanika su naveli da ‘ne namjeravaju emigrirati’, 7,1 % da to tek ‘djelomično žele’, 27,3 % imaju ‘izraženu želju’, a 14,7 % ‘naročito izraženu želju’ za odlaskom. Ovi rezultati pokazuju da većina mladih (61,8 %) u manjoj ili većoj mjeri žele napustiti zemlju. Ako se ovi podatci usporede sa nalazima ranije Studije o mladima RES-a, vidimo da 12,6 % više mladih žele otići iz zemlje nego što je to bio slučaj prije tri godine.

Kako se sumira u istraživanju studije o mladima u BiH, u usporedbi sa zemljama regije, mladi iz BiH izrazili su snažniju želju za odlaskom od vršnjaka iz Slovenije i Hrvatske, ali znatno slabiju želju od onih iz Srbije i sa Kosova. Očito je da su mladi iz slabije ekonomski razvijenih zemalja više zainteresirani za odlazak.

Dakako, zabrinjavajući je podatak da 40 % mladih želi napustiti zemlju zauvijek, drugi dio planira ostati u inozemstvu duže od 20 godina (18 %), zatim slijede oni koji bi ostali određeni broj godina. Želju za povratkom izrazila je većina mladih ljudi, međutim, oni planiraju provesti najproduktivnije godine negdje drugo, što ima šire društvene posljedice.

/Izvor: Dnevni list/