BiH prvo mora spasiti, pa tek onda učiniti vidljivim svoje autohtone proizvode

Bilo da se radi o prehrambenim proizvodima kao što su sirevi ili sudžuk ili kobasice ili zanimnljivim predmetima (nakit, odjeća, obuća…), autohtoni proizvodi su nešto što većina zemalja u svijetu pokušava zaštiti, a zatim i promovirati. Primjerice Italija ima preko 300 zaštićenih proizvoda.

Kao autohtono se zapravo označava sve ono što je tradicijsko u narodnoj kulturi i nije novodobno tvorničko i trgovačko.

No, zbog iseljavanja stanovništa u zapadne zemlje, kao i migracija iz sela u gradove, BiH bi mogla ostati bez nekih od svojih autohtonih proizvoda.

“Autohtoni proizvodi često nastaju u ruralnim područijima u zajednicama koje su okrenute tradiciji. Promoviranjem i očuvanjem vrijednosti tih zajednica one se ojačavaju, a to opet rezultira manjim odlivom stanovništva, što je za vlast u ovoj zemlji još jedan od krupnih problema. Mladi ljudi napuštaju ovakve zajednice i postajemo narod koji ostaje bez tradicije, jer je općte poznato da veliki gradovi imaju svoju i kulturu i subkulturu okrenutu dnevno- političkim situacijama”, kazala je u rzagovoru za Fokus.ba Aida Zubčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH.

Trenutno, kako je dodala Zubčević, angažman je na pojedincima. Cjelokupna društvena zajednica trebala bi se okrenuti ne samo zadržavanju mladih ljudi u ovakvim sredinama, već generalno očuvanju lokalnih tradicija.

“Prvo moramo spasiti pa onda učiniti vidljivim bh. proizvod. Tek onda možemo govoriti o očuvanju. Sve nas to dovodi do razvijanja poduzetničkih inicijativa u lokalnim zajednicama od strane vlasti, ali i razvijanju lokalnog turizma od strane lokalnih zajednica, gdje će se individualnim inicijativama moći angažirati i stanovnici Bosne i Hercegovine. Međunarodna iskustva su raznovrsna i ciljno okrenuta, a mi smatramo da domaći stručnjaci mogu odgovoriti na sve izazove”, rekla je Zubčević.

Nažalost, država BiH ne čini dovoljno na zaštiti autohtonih proizvoda na institucionalnom nivou. Također, nedostaje edukacije proizvođača i promocije autentičnih proizvoda.

“Mnogo toga je uveliko nedefinirano, nepropisano u zakonima koji u nekim svojim dijelovima se i dotiču ove oblasti. Tako je potrebno raditi na izradi zakona koji bi bili usklađeni s evropskim, prije svega štitili domaći proizvod i uslugu, a posebno autohtoni. Ima, svakako pozitivnih i pomaka i primjera, no još uvijek je riječ o neinstitucionalnim, kao što je i izbor autentičnog bh. proizvoda prošle godine u organizaciji Udruženja poslovnih žena u BiH. To je bio naš način da promovišemo domaće, autohtono. Naravno podršku smo dobili od USAID/Sweden FARMA II Projekt tima te Kantonalne Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo. Dakle, koordinacija vladinih, nevladinih te međunarodnih organizacija na ovom polju je krucijalna. Tu je Udruženje poslovnih žena u BIH odigralo ključnu ulogu kako bi povezalo proizvođače i učinilo ih vidljivim, te im dalo priliku da učestvuju u izradi budućih planova za poboljšanje u ovoj oblasti. Iako Udruženje poslovnih žena u BiH ulaže veliki dio svojih napora i resursa te preuzima angažman na ovom polju, ipak je na institucijama da daju puno više i iskoriste iskustva koja smo mi stekli”, istakla je Zubčević.

Razvijanje poduzetničkih inicijativa u lokalnim zajednicama, kao i lokalnog turizma, prostor je u kojem bi vlast trebala odigrati glavnu ulogu.

“Svakako individualni angažman svih građana je jednako bitan, posebno kroz kupovinu takvih, autohtonih, domaćih proizvoda. Potrebno je, a što je praksa Udruženja poslovnih žena u BiH, iskoristiti i međunarodna iskustva kao i uključiti domaće stručnjake koji mogu odgovoriti na sve izazove”, naglasila je Zubčević.

Ekonomski krug u slučaju autohtonih proizvoda je veoma jednostavan. Razvojem poduzetničkih inicijativa u ruralnom sektoru i lokalnim zajednicama koje čine vidljivim bh. proizvod ili uslugu, omogućava se i ekonomski rast i razvoj takvih zajednica.

“To direktno utiče na ekonomski rast i razvoj osjetljivih socijalnih grupa, kao što su žene i mladi, a time i ostanak mladih u takvim zajednicama. Autohtoni proizvodi ne samo da imaju svoju novčanu vrijednost, već svojom vezom sa određenim područjem generira i druge dobrobiti poput turizma, što opet kroz posjete stranih i domaćih turista utiče na budžetske tokove, posebno lokalnih vlasti. Svakako treba povesti računa da komercijalizacija ne dovede do devalvacije nekog autohtonog proizvoda ili usluge, što bi opet trebao biti zadatak institucija da kroz pozitivnu legislativu zaštite takve proizvode i usluge”, zaključila je Zubčević u izjavi za Fokus.ba.