Bosna i Hercegovina je država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi

Bosna i Hercegovina je država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi

Nakon godine povijesnog pada zbog pandemije Covida-19, emisije CO2 koje proizvodi energetski sektor snažno su porasle, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Bosna i Hercegovina se, već decenijama unazad, suočava s problemom aerozagađenja koje negativne posljedice ostavlja na zdravlje stanovništva i kvalitetu života, okoliš, ali i na ekonomski prosperitet zemlje. Naime, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH se zbog lošeg kvaliteta zraka na 100 tisuća stanovnika suočava sa 79,8 slučajeva prijevremene smrti, dok ujedno gubi i 21,5 posto BDP-a. Sa indeksom kvalitete zraka koji u bh. gradovima često prelazi u zonu opasnog (Indeks kvaliteta zraka – IKZ preko 300), naša zemlja, također, prije nego što ispuni uvjete za ulazak u EU, treba poboljšati kvaliteta zraka, ali i sustav upravljanja kvalitetom zraka.

Zaštita prirodne sredine u EU

Nadalje, cijela Europa ide ka zelenoj, cirkularnoj ekonomiji dok se čini kako BiH ide pak obrnutim smjerom. Nova Europska komisija kao jedan od prvih poteza predstavila je europski ‘zeleni plan’ 2050.– strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana bit će potrebna znatna ulaganja. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi eura, odnosno oko 1,5 posto BDP-a u 2018. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora. Najmanje 25 posto dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka, Europska banka za klimu, pružit će dodatnu potporu.

Samo ovaj kratak presjek stanja jasno ukazuje ozbiljnost kojim ide EU u području zaštite prirodne sredine.

Zaštita prirodne sredine u BiH?

Najnovije istraživanje koje je proveo SaveOnEnergy i u aspektu zaštite prirodne sredine pokazuje tužnu istinu – sa samo četiri posto Bosna i Hercegovina je država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi. Iako postoji 40 takvih mjesta, oni pokrivaju samo 1.922 km2 od 192.232 km2 kopna u zemlji.

Štiteći samo šest posto svoje kopnene zemlje, Rumunjska se nalazi na posljednjem mjestu. Iako imaju mnoga određena područja, poput Dealul Zackel i Cindrel, oni nisu široko rasprostranjeni po cijeloj zemlji.

Donjih pet mjesta završavaju Srbija, Belgija i Portugal, sa samo sedam, osam i devet zaštićene zemlje.

Zahvaljujući zaštićenim mjestima kao što su Geopark Mëllerdall i Naturpark Our, Luksemburg je europska zemlja s najvećim postotkom zaštićenog zemljišta (76 posto). Na drugom mjestu je Slovenija, sa 72 posto prirode njihove zemlje koja je zaštićena. Malta ima treći najveći postotak zaštićenih kopnenih kopna u Europi! Pokrivajući 65 posto svoje zemlje, lokalno stanovništvo može uživati ​​na 250 mjesta, poput špilje Għar Dalam, Maqlube i Mdine.

Mnogo rada

I iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma svjesni su te činjenice te navode kako je u Federaciji BiH je zaštićeno svega 3,24 posto područja, što je mala površina ako se uzmu u obzir iznimno bogatstvo diverziteta, specifična biološka raznolikost, prirodne ljepote i fenomeni naše zemlje. Standard i zahtjev Europske unije je da svaka zemlja treba zaštititi najmanje 10 posto svoje teritorije.

Valja kazati kako je u siječnju ove godine, dakle pune dvije godine aktivne kampanje udruga za zaštitu okoliša, usvojen Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša FBiH u Parlamentu FBiH. Iz Udruženja ‘Aarhus centar u BiH’ smatraju kako se radi o izuzetno važnom zakonu, on stvara preduvjete za približavanja standardima koji vrijede u BiH ali kako se borba svakako nastavlja jer će se morati uraditi mnogo više – počevši od običnih žitelja pa sve do vrha vlasti – kako bi situaciju preokrenuli u našu korist.

Autor: Dragan Bradvica

Izvor: dnevni.ba

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing