• Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?
  • Božić nekoć i danas! A sutra?

Božić nekoć i danas! A sutra?

Za kršćane Božić je blagdan rođenja Svjetla koje pobjeđuje tamu. Blagdan je radosti, obitelji, darivanja, osmijeha i zajedništva. Dobije se osjećaj kako taj potrošački duh želi oteti skromnost Božića – skromnost koja je nekoć obogaćivala narodne običaje.

Ovih smo dana obasuti s jedne strane silnim medijskim napisima o odlukama Europske komisije kako se „izbacuje Božić“ nazivajući božićne blagdane “praznicima”, da se ne bi slučajno nekoga uvrijedilo ili učinilo drugačijim. Božić je punina, a praznici označavaju nešto prazno. U isto vrijeme skoro svi TV-kanali, društvene mreže, različiti displeji, radio programi, trgovački centri i male trgovine prepuni su potrošačkih reklamnih spotova i svi su na temu Božića i božićnog darivanja. I tu se osjeća izostavljenost naziva Božić.

U mnogim gradovima, manjim mjestima i župama diljem svijeta organiziraju se Adventski sajmovi. Dobije se osjećaj kako taj potrošački duh želi oteti skromnost Božića – skromnost koja je nekoć obogaćivala narodne običaje.

Došašće uz Materice i Očiće

Neki krajevi u Bosni i Hercegovini ljubomorno čuvaju svoju tradiciju. Zato imamo bogatstvo božićnih običaja koji su veoma slični i svi imaju isti cilj: Što bolju duhovnu i vanjsku pripravu za dolazak Spasitelja.

Jedan od takvih krajeva je Rama. Ovdje su još uvijek živi običaji i nerazdvojivi su dio svake župe, svake obitelji, svakog čovjeka. Posebno je zanimljivo da ti običaji žive i kod onih koji su pošli u daleki svijet trbuhom za kruhom.

Priprava za Božić započinje misama zornicama odmah nakon Prve nedjelje došašća. Nekoć su te mise bile rano ujutro, čak u 4:00 ili 5:00 h. Mnogi će se sjetiti tih vremena kada je snijeg cvilio pod nogama, a lice se rumenilo na hladnoći. Danas su one prilagođene učenicima i onima koji idu na posao. Lijepo je vidjeti mnoge učenike koji na mise dolaze sa svojim školskim torbama. Još jedna osobitost zornica je što sve više vjernika prakticira ispovijed i pričest ne čekajući zadnje dane pred sam Božić.

Tijekom došašća u Rami se na osobit način obilježavaju Treća i Četvrta nedjelja.

Na Treću nedjelju običaj je slavljenja majki i nosi naziv: Materice. Djeca hodaju i čestitaju majkama riječima: „Faljen Isus, gazdarice, danas su nam Materice. Išao sam preko polja, da mi dadneš jedan ora’. Pružit ću ti b’jelu ruku, da mi dadneš jabuku.“

Za uzvrat bi nekoć dobivali oraha, jabuka ili možda kakav kolač, a danas uglavnom dobivaju slatkiše, a ponekad i novac.

Na Četvrtu nedjelju došašća slave se Očići, odnosno dan očeva. Na taj se dan uglavnom kuša prvo meso sušeno ove godine.

 

 

Što kućanice pripremaju za Božić?

Kao i za svako obiteljsko okupljanje – a Božić je zasigurno jedno od  najvažnijih – kućanice danima pripremaju jela i slastice. U mnogim je obiteljima neizostavna ponuda na obiteljskom stolu: pita, sarma, kiseli kupus sa suhim mesom, francuska salata, meso s ražnja kao što su janjetina ili odojak; zatim različiti kolači: šape, breskvice… kako koja već kućanica to zna pripraviti. Naravno, ima i onih koji danas kupuju od kuharica što su razvile posao spremajući kolače jer same ne stignu ili im to baš ne ide od ruke.

No, na skoro svakom obiteljskom stolu u Rami nađe se i jedno osobito tradicionalno jelo, a to je keške.

Cijeli članak pročitaje na NEDJELJA.BA

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar