ČEKA LI NAS GRČKI SCENARIJ? Država se zadužuje za još 1,6 milijardi maraka
Planirano je da za dvije godine vanjski dug skoči na 10,3 milijarde maraka s tim da će biti vraćeno 1,3 milijarde KM. Kojim tempom se država zadužuje pokazuje podatak da je vanjski dug 2008. godine iznosio 4,2 milijarde maraka.
Zadnjeg dana prošle godine vanjski dug Bosne i Hercegovine iznosio je 8,5 milijardi maraka i za protekla četiri mjeseca popeo se na 8, 7 milijardi KM.
Na tome se neće zaustaviti – planirano je da za dvije godine vanjski dug skoči na 10,3 milijarde maraka s tim da će biti vraćeno 1,3 milijarde KM. Kojim tempom se država zadužuje pokazuje podatak da je vanjski dug 2008. godine iznosio 4,2 milijarde maraka.
Glasačka mašinerija
U vanjski dug države uključeni su krediti koje mora vraćati država, a alocirani su na entitete i državne institucije i krediti koje su direktno ugovorili i podigli entiteti i preuzeli na sebe obavezu da ih vraćaju.
Zbog svega se nameće pitanje srlja li Bosna i Hercegovina u financijsku propast i čeka li je grčki scenarij. Ekonomski eksperti daju potvrdan odgovor uz napomenu da se država zadužuje isključivo zbog javnog sektora, odnosno kako kažu u „opće svrhe“, a samo da bi se popunile rupe u proračunima na svim razinama.
Drugim riječima, zaduživanjem se kupuje socijalni mir čime stranke na vlasti sebi osiguravaju glasačku mašineriju na izborima zaobilazeći ključne reforme. Pojednostavljeno kazano, tu mašineriju čine zaposlenici u javnom sektoru koji brane vlast i na izborima glasaju kako im se naredi pa time čuvaju svoj posao i radno mjesto.
Najviše novca Bosna i Hercegovina duguje Svjetskoj banci – oko tri milijarde maraka. Europskoj investicijskoj banci dužna je 1,7, a Međunarodnom monetarnom fondu oko jednu milijardu KM. Dug Pariškom klub kreditora težak je oko 700 milijuna maraka, a ogroman novac BiH je dužna i bankama i fondovima Južne Koreje, Španjolske, Saudijske Arabije, Japana, Austrije, Njemačke, Kuvajta, Poljske, Srbije, Belgije…
Dramatični podaci
Opomene koje šalju ekonomski stručnjaci da vlast zadužuje državu samo da bi se financirao glomazni državni aparat odbijaju se kao od zid i na njih se nitko ne osvrće. A za to vrijeme državna administracija buja – posljednji podatak kaže kako institucije BiH imaju 23.058 zaposlenih i na tome padaju sve priče i tvrdnje da je na reformi javne uprave puno urađeno.
Posebno je zanimljiv i „opasan“ podatak da je više od 20 posto vanjskog duga u američkim dolarima čiji je kurs promjenjiv pa imaju mjesta upozorenja da država svjesno ulazi u valutni rizik.
S druge strane, dramatična je činjenica da uopće ne postoje jedinstveni pokazatelji koji bi dali precizan odgovor na pitanje da li je vanjski dug države uopće održiv i koliko se Bosna i Hercegovina smije još zaduživati, odnosno gdje počinje i završava „crvena linija“!?
Bez obzira na to, prema dokumentu nazvanom „Program ekonomskih reformi 2017. – 2019. godina“ BiH je krenula u novu „ofenzivu zaduživanja“, a time odugovlačenja s donošenjem ozbiljnih i efektnih reformskih poteza.
Razlog je jasan – lakše je i lagodnije uzimanjem kredita održavati se na vlasti nego konkretnim raščišćavanjem vanjskih i unutarnjih dugova.
Piše: M. Osmović,
Dnevni list
