CIJENE STANOVA OPET NA RAZINI IZ 2004. Niže su za 30% od onih u 2008. i još će padati
Aktualne cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj vratile su se na razine s kraja 2004. godine, no ni uz takav osjetan pad cijena nema naznaka promjena na zamrlom tržištu nekretnina, čije oživljavanje prvenstveno ovisi o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada te s tim povezanom ekonomskom i financijskom raspoloženju kućanstava.
Tako je krajem 2013. kumulativni pad postignutih cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj s njihovih najviših razina, dosegnutih 2008., iznosio oko 30 posto, podaci su iz najnovije publikacije Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost".
Pritom se napominje kako tražene cijene stambenih nekretnina mjerene tržišnim indeksima upućuju da je kumulativni pad u tom razdoblju bio nešto manji (oko 20 posto), no s obzirom na usklađivanja traženih i ponuđenih cijena, koja su uobičajena u pregovaračkom procesu pri kupoprodajama, navedena je cjenovna korekcija realna.
Ta je korekcija, navode analitičari središnje banke, u cijelosti poništila snažan rast cijena zabilježen u pretkriznom razdoblju vrativši ih na razine s kraja 2004.
Budući da će očekivanje daljnjeg pada, uz niske razine potrošačkog optimizma, nastavljati vršiti pritisak na korekciju cijena, ocjenjuje se kako je nastavak takvih kretanja na tržištu nekretnina izgledan i u ostatku godine.
Rastuća nezaposlenost i smanjenje dohotka raspoloživog za potrošnju i investicije kućanstava u uvjetima još uvijek visoke neizvjesnosti glede ekonomskog oporavka nastavili su odgađati planove za kupnju ili izgradnju stambenih jedinica. Uz to, nesklonost novom stambenom zaduživanju i intenziviranju investicijske aktivnosti stanovništva dodatno je pojačana još uvijek prisutnim očekivanjima nastavka cjenovne korekcije u budućnosti.
Pritom potražnju kućanstava za novim stambenim kreditima nisu stimulirale ni blago niže kamatne stope banaka. Stoga će, unatoč i nadalje povoljnoj financijskoj dostupnosti stanova, oporavak tržišta nekretnina nastaviti primarno ovisiti o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada te povezanom ekonomskom i financijskom raspoloženju kućanstava, zaključuju analitičari središnje banke.
Odražava se to i na kretanje stambenih kredita kod banaka, koji su, po zadnjim podacima HNB-a, krajem svibnja iznosili 60,5 milijardi kuna, što je udio od 47,6 posto u ukupnim kreditima stanovništvu.
Taj iznos stambenih kredita je za 974 milijuna kuna manji nego u prošlogodišnjem svibnju, a za 2,8 milijardi kuna manji nego krajem svibnja 2012.
Pritom je 92,5 posto iznosa stambenih kredita s valutnom klauzulom – vezani uz eure 35,2 milijarde kuna, a uz švicarski franak 20,7 milijardi kuna. Samo 4,5 milijarde kuna je kunskih stambenih kredita bez valutne klauzule.
Uzlet stambenog kreditiranja u Hrvatskoj počinje negdje od 2005. godine, dok je najviši nominalni iznos stambenih kredita, ne računajući utjecaje tečaja, bio krajem 2011. kada je iznosio 63 milijarde kuna.
Krajem 2004. građani su kod banaka imali 21,7 milijardi kuna stambenih kredita, godinu kasnije 28,1 milijardu, da bi se taj iznos krajem 2006. povećao na 38,2 milijarde, a koncem 2007. na 47,4 milijarde kuna.
Znatan porast zabilježen je i tijekom 2008. godine, na 55,1 milijardu kuna krajem te godine, a ta je razina tek malo povećana do kraja 2009. da bi krajem 2010. dosegla iznos od 60,9 milijarde kuna, na kojem je otprilike i danas.
