Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik
Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik. Točno u podne prema mjesnom vremenu (18 h prema srednjoeuropskom) Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost. Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao predsjednik SAD-a.
Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence nakon toga odlaze na ručak u Kongres, a zatim počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea pratit će oko 8000 sudionika parade, razni orkestri, mažoretkinje, postrojbe predstavnika svih rodova američke vojske. Navečer će Trump, Pence i njihove supruge sudjelovati na tri službena inauguracijska bala. U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.
Sve će to skupa stajati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta. Među brojnim izazovima s kojima se suočava najhitniji je onaj kojim bi sukobe trebao svesti na razumnu mjeru. Posljednjih se tjedana sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili zbog izjava o lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.
Prema posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima pozitivnoo mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H. W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha kada su preuzimali dužnost. On tvrdi da su ankete namještene. Uz tako uskovitlane emocije Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.
Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući. Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti Ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije. U Rusiji Vladimir Putin agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.
U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je riječ o pozicioniranju u svijetu. Trumpovo stajalište i ambicije Xi Jinpinga mogli bi dovesti do brojnih nesuglasica vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.
Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici. Trump je NATO i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji nazvao – zastarjelim. “Trump će radije zauzeti stajalište da SAD ne treba braniti druge nacije, a bude li to radio on, želi da za to bude plaćen što je više moguće”, kaže Thomas Wright iz instituta Brookings.
