Fale strani radnici: najviše se traži armirača, zidara i keramičara
Hrvatska gospodarska komora utvrdila je ovogodišnje potrebe za zapošljavanjem stranaca u domaćem gospodarstvu i prijedlog je ovih dana uputila Hrvatskom saboru. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj izjavila je u HRT-ovom Studiju 4 da su tvrtke u Hrvatskoj iskazale potrebu za velikim brojem radnika.
Graditeljstvo je iskazalo veliku potrebu za radnicima, a još veću brodogradnja. Problem je što su naši radnici otišli van. Oni koji su prijavljeni na birou, njih ustvari nema, kazala je Čagalj i dodaje da je vrlo veliki problem što su naši radnici otišli u inozemstvo.
Najviše se traži armirača, zidara, radnika za kartonske radove i keramičara. lani u lipnju i srpnju građevinski radovi nisu mogli biti gotovi u Hrvatskoj zbog nedostatka radnika. Moralo se čekati da se završe na jednom mjestu da bi mogli na drugom. Brodogradilištu pak fali zavarivača, istaknula je potpredsjednica HGK-a.
Na Zavodu za zapošljavanje imate 20.000 nezaposlenih građevinara. A kada ih idete tzražiti, njih jednostavno nema. Kada ih zovete da dođu na posao, oni jednostavno ne dođu, izjavila je Čagalj. Potvrdila je da je za to djelomično odgovoran i “posao na crno”, ali vjerojatno i to što je dio radnika na Zavodu u starijoj životnoj dobi koji možda traže nešto lakši posao.
Na pitanje otkud u Hrvatsku dolazi najviše radnika Čagalj je kazala da nama nitko ne dolazi, jer nemamo odobrene kvote. Nadamo se da će radnici iz BiH doći. Oni imaju dobre armirače, a nema niti jezične barijere pa se s njima može dobro komunicirati, kazala je. No napomenula je da radnici koji dolaze izvana i nisu baš toliko jeftini kao što se priča. I njima treba platiti sve kao i našim radnicima.
Čagalj je istaknula da u Europi najveći nedostatak radnika ima Njemačka i Poljska. Poljski zavod za zapošljavanje i vlada rastrčali su se po Europi da bi našli radnu snagu, a ista stvar je i u Njemačkoj. Podsjeća da oko 100.000 naših radnika radi u Njemačkoj.
Smatra da treba biti usklađeno obrazovanje i potrebe na tržištu. Tvrtke traže da im radnici odmah počnu raditi, a ne da ih još godinu dana obrazuju nakon što ih zaposle, tvrdi potpredsjednica HGK.
Kao zanimljiv primjer istaknula je obrazovanje za zavarivače unutar splitskog brodogradilišta. Oni su unutar svog pogona napravili škole, izjavila je Čagalj.
hrt.hr
