• Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi
  • Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi

Foto: Bosna i Hercegovina: Očima ljubavi

Bosna i Hercegovina; Očima ljubavi naziv je veoma  zanimljive i vrijedne monografije u kojem svoje posebno mjesto ima  Rama.

Monografija je objavljena 2016. u izdanju Kalem d.o.o. uz suizdavaštvo Udruženje „Zeleno“ Sanski most. Fotografije je pripremio Samir Sinanović. Tekstove koji su prevedeni i na engleski jezik priredili su Esad Duraković, Hasnija Murtagić-Tuna, pok. fra Luka Markešić, Srđan Sušnica i Enes Karić. Tisak je odradilo poduzeće Grafotisak Grude.

Tema monografije su Rijeke u Bosni i Hercegovini, krajolik i život oko njih.

Svoje  zanimljivo mjesto u ovoj monografiji našla je i Rama.

Ovdje donosimo nekoliko fotografija Rame i drugih dijelova BiH koja su obuhvaćena monografijom.  Budući da se radi o veoma vrijednoj monografiiji dobro bi bilo da ju imaju obrazovne ustanove, knjižnice i turističke organizacije.

“BiH je zemlja različitih simbola, kojima se izražava prisutnost dijaloga i tolerancije, ali i straha i mržnje.” fra Luka Markešić

“Vrijednost i ljepota ovog kraljevstva uistinu je manje poznata svijetu pa se ne usuđujem da je opišem, makar to bilo iskreno, a da se taj prikaz kritičarima ne učini izmišljenim i pretjeranim. Budući da povjesničari, geografi i kozmografi ne poznaju ove krajeve, crno ih prikazuju i njih se većinom površno dotiču, događa se da prešute unutarnju vrijednog ovog tla, pa nastoje opisati samo surovost i neprijaznost planina. No onaj tko bi se oslanjao više na vlastito iskustvo nego li na prikaze povjesničara sigurno bi potvrdio ovo o čemu ćemo reći.” Fra Filip Lastirić (1700.-1783.)

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar