FOTO: Obnova rimske cisterne na arheološkom nalazištu Gradac
Radovi na zaštiti rimskog vodospremnika na nalazištu Gradac bliže se kraju, a građevina koja se stoljećima skrivala pod ljubunačkom zemljom iz dana u dan sve više dobiva svoje obrise. Uskoro se očekuju završni radovi i izgradnja nadstrešnice.
“Nakon što je cisterna otkopana i istražena, u proteklom periodu smo rekonstruirali i zaštitili njezin prvotni izgled. Građevina će jednim dijelom ostati otvorena da bi posjetitelji imali bolji uvid. Također, na taj otvoreni dio će se ovih dana staviti i krovna konstrukcija otvorenog tipa, da bi se vodosprema zaštitila od propadanja te u isto vrijeme ostane pristupačna posjetiteljima. Cijela građevina sada ima svoj originalni izgled, u njezinoj unutrašnjosti je sačuvan i značajan dio originalne žbuke koju smo također zaštitili od daljnjeg propadanja”, kazao je za Ramski Vjesnik magistar povijesti Antun Kovčalija, koordinator radova.
Nova istraživanja za nove odgovore
“U isto vrijeme u tijeku su i radovi na rekonstrukciji i zaštiti unutarnjih zidova bazilike te slijede i završni radovi na rekonstrukciji i zaštiti ranije istražene krstionice uz baziliku”, dodaje Kovčalija. Uz kasnoantičku crkvu, rimski zid, krstionicu i rimski vodospremnik Gradac se na nešto više od 900 metara nadmorske visine pretvorio u istinski arheološki park koji se daje generacijama koje dolaze, kazala je ranije za Federalnu novinsku agenciju profesorica Snježana Vasilj, voditeljica nalazišta.
“Za svodove cisterne s lukovima možemo reći kako su tipično i prepoznatljivo rješenje rimske i antičke arhitekture. Sve spomenute građevine su kasnoantičke, dok starije slojeve arheolozi još trebaju istražiti”, pojašnjava Kovčalija.
Cisterna je funkcionirala na način da je služila kao spremnik vode za lokalnu zajednicu koja je na ovom lokalitetu zasigurno živjela, ali još nije otkriven način na koji je voda dobavljana niti na koji način je odvođena iz cisterne. Teorije postoje, ali očekuju se daljnja istraživanja.
“Moguće da je ovaj prostor prenamijenjen u kasnijoj fazi u nešto drugo, ostavu ili podrum, ali prvobitno je bio cisterna jer izgleda kao tipična cisterna. Postoji još prostorija uz nju koje treba otkopati, pa se možda tamo kriju odgovori”, govori Kovčalija za Ramski Vjesnik.
Starije slojeve kojih na ovom lokalitetu ima će sljedeći tjedan istražiti stručnjak za prapovijest koji će posjetiti arheološko nalazište Gradac.
Arheološki park za dopunu turističke ponude
Profesorica je s timom radnika poduzeća “Komgrad”, i zidarima koji su i ranije radili na zaštiti kulturnih spomenika u Hrvatskoj, na tragu lokaliteta čije se trajanje proteže na preko 4 tisuće godina, objekti su ovo iz 6. stoljeća nalegli na rimsku arhitekturu.
Arheološki park će sa sigurnošću dopuniti turističku ponudu općine Prozor-Rama, a profesorica tvrdi da je ovo dobar primjer kako vlasti trebaju skrbiti o baštini.
Nakon što objekt bude u potpunosti obnovljen i zaštićen, očekuju se prve službene posjete i obilasci. Uz sudjelovanje Općine Prozor-Rama koja financira radove, dio radova na lokalnom putu i info pultu financiran je kroz projekt Via Dinarica.
