Franjo Šarčević predstavio “Izvan stroja” ramskoj publici u Domu kulture
Franjo Šarčević predstavio je ramskoj publici u razgovoru “O nacionalnom i građanskom”, s piscem Josipom Mlakićem, djelo “Izvan stroja”. Razgovor je održan u organizaciji izdavačke kuće “Synopsis” iz Sarajeva i Kulturno-sportskog centra Prozor-Rama.
Ovo vrijedno djelo kroz tri poglavlja pomno analizira bosanskohercegovačku zbilju, onu političku, ali i društvenu. Prema riječima iz predgovora fra Drage Bojića, Šarčević se u koštac uhvatio s najosjetljivijim temama, koje intelektualni krugovi i ostali, vješto zaobilaze. Kako je razgovor i naslovljen, tako se i djelo bavi lažima, obmanama i manipulacijama zagovaratelja ideja građanstva i patriotizma.
Prvi dio knjige je esej ”Pesimizam uma, optimizam volje”, naslov kojeg je pozajmljen od Antonija Gramscija, u kojem autor uz autobiografske crtice obrazlaže motive i pozicije svog angažmana. Drugi dio, ”Kronika društvenog urušavanja”, sastoji se od 66 analiza i osvrta objavljivanih na različitim portalima od studenoga 2018. do travnja 2023. godine.
Mlakić je na samom početku razgovora publiku upoznao s djelom “Izvan stroja”, a potom se kratko osvrnuo i na lik Franje Šarčević.
Intelektualac – žrtvuje vlastiti komoditet da bi se svojim glasom borio za bolje društvo
“U tu svrhu poslužit ću se jednim anakronizmom koji je danas, u svijetu u kojem više ne postoje nikakvi etički i pravni imperativi, u velikoj mjeri ostao obesmišljen. Riječ je o pojmu intelektualac. Franjo Šarčević se potpunosti uklapa u taj obrazac. U današnjoj Bosni i Hercegovini prave i istinske intelektualce možemo nabrojiti na prste jedne ruke”, kazao je Mlakić te među spomenutog Šarčevića dodao i ljude poput Tarika Haverića i Ivana Lovrenovića, kao i fra Dragu Bojića i fra Ivana Šarčevića.
Šarčević je spomenutim imenima dodao i bosanskohercegovačkog urednika, kritičara i književnog teoretičara Envera Kazaza, koji je na njega imao veliki utjecaj.
Šarčević je prije samog obraćanja kazao kako mu u konačnici nije bitno koliko se ljudi s njim slaže ili kako postići publicitet putem dobo provjerenih algoritama i zapaljivanja naroda. U konačnici nakon pisanja svojih tekstova, kao autor želi biti načisto sa samim sobom. “Da meni prije svega meni osobno neke stvari budu jasnije. Moja motivacija, s obzirom da sam ja primarno matematičar, i nastojim da moj način tumačenja svijeta ima jasnu metodologiju, da je logički konzistentan, da ta priča ima strukturu i temelji se na argumentima”, kazao je Šarčević.
Kako je i najavljeno, veći dio razgovora odnosio se na pojmove nacionalnoga i građanskoga, a Šarčević je na tu temu, kako kaže s ignostičke pozicije, kazao: “Ne želim zapravo razgovarati o onome što nije jasno definirano. A taj pojam građanskog kod nas uopće nije definiran. Dakle, kada drugi govore o građanskom, prvo pitanje koje im treba postaviti, ja se trudim postaviti ta pitanja i dekodirati značenja koja oni pridaju tom pojmu, šta to uopće znači?”
“Priča o građanstvu je floskula na sličan način na koji je priča o Europi. Ili priča o Zapadu ili bilo kakva druga idologija ili kolektivni označitelj. Rijetki su ljudi koji uspijevaju ili koji žele dati nekakav konzistentan sadržaj tom pojmu”, kaže Šarčević te dodao kako mu je drago što je kroz svoj rad u prošlosti raskrinkao pojam građanstva.
Neizostavna tema bila je i aktualni rat između Izreaela i Palestine. Šarčević je istaknuo kako je veliki ljubitelj židovskog naroda, ali da mu je teško gledati svu patnju i stradanja palestinskog naroda. Mlakić i Šarčević su se dotakli i važnih autora koji su kroz svoja kapitalna djela pisali upravo o ovoj temi i spomenutim državama. Jedan od takvih pisaca je Amos Oz, izraelski književnik i novinar. Šarčević je također istaknuo autora Amina Maaloufa, libanonskog pisca koji živi u Francuskoj.
Oz se danas u vrijeme sukoba jako malo spominje, jer je njegova interpretacija odnosa u Izraelu i Palestini, kao i rješenja, nisu privlačna nijednoj ekstremnoj poziciji. Šarčević se osvrnuo i na tri mogućnosti koje Izreael ima, pojašnjava ih Maalouf, a u svakoj gubi.
Mlakić i Šarčević razgovarali su i o pisanju, o razlozima pisanje. Šarčević je ranije istaknuo kako bi, da nije matematičar, zasigurno bio književnik, ali je o književnim djelima još rano govoriti, dodaje.
Mlakić i Šarčević su se u nastavku razgovora dotakli budućnosti, smjera u kojem ovaj svijet ide. Šarčević se osvrnuo na Miltona Friedmana i na svijet u kaosu kojeg živimo danas, a mnogo prije ga je kreirao upravo Friedman, kroz ultra liberalnu školu. Čini se kako stvari postaju sve gore i gore, mišljenja je Šarčević, ipak kaže: “Ja nisam liberal, iako mnogi ljudi misle da jesam, jer ne razumiju pojmove. Ono što što mnogi ljudi nisu svjesni, jest da ovo stanje u kojem mi živimo, nije prirodno stanje stvari. To je proizvod jedne ideološke proizvodnje. Ovo je ideološki proizvedeno stanje. I liberalizam, ekonomski liberalizam, neoliberalizam i friedmanizam su prva ideologija koja je uspjela, mnoge ideologije su imale tendenciju da zavladaju svijetom, kršćanstvo, islam, komunizam i tako dalje, ako ih svatimo isključivo u ideološkom smislu, stvarno globalno zavladati.”
Razlog je što se takve ideologije nisu predstavljale takvima, nego su bez simbolike predstavili kao prirodno stanje stvari, a u kojoj se situaciji teško snalaze i bogatije zemlje, a kamoli ostali.
“Imam određeni strah za budućnost i baš mi reče spomenuti Enver Kazaz nedavno: ‘Jako mi je drago što ću uskoro umrijeti’. Reko’, nećeš uskoro, barem još dvadeset godina. Kaže: ‘I to je uskoro’. Jer, neću doživjeti potpuni trijumf, na globalnom nivou, pobjede tog jednog divljačkog, otimačinskog principa kao što je friedmanizam i neoliberalizam, a na ovom našem lokalnom bosanskohercegovačkom planu neću doživjeti potpuni trijumf ovoga o čemu ti govoriš u drugom distopijskom romanu, da Bosna i Hercegovina bude nekakva konfederacija triju vjerskih državica kojima će vladati vjerska zajednica u savezu s mafijašima i političarima”, kazao je Šarčević te dodao: “Volio bih ja da se stvari preokrenu, volio bih da 2084. koju ja neću doživjeti, ali moja djeca bi trebala, izgleda bolje nego što je u tvom romanu. To je jednostavno tendencija. Meni to nije bilo teško prepoznati.”
Problem se krije i u tome što ljude više ne zanima što im govore ozbiljni mislioci, nego neke protuhe. Stvari su banalizirane, a preodgoj je neminovan, mišljenja je Šarčević.
“Nisam previše optimističan u pogledu budućnosti svijeta u kojem živimo, ali hajmo živjeti kao da će stvarno biti bolje, jer nam ništa drugo ne preostaje”, zaključio je Šarčević večerašnji razgovor.
Bosanski bukvar
U trećem dijelu, “Bosanski bukvar”, autor na sažet način, koristeći se često ironijama i sarkazmima, opisuje 30 “bh.” pojmova, po jedan za svako slovo abecede. Šarčević ovom prilikom u svojoj kritici ne štedi nikoga, ponajmanje one sa sličnom ili jednakom etničkom i religijskom pozadinom.
Šarčević je kroz djelo “Izvan stroja” ukazao na nužnost istine, ali i kako istu izgovoriti, a da pritom uvijek ostane svoj i sebi dosljedan.
O autoru
Franjo Šarčević (Prozor, 1991.) je doktor matematičkih znanosti, trenutno zaposlen kao docent na katedri za Geo- metriju i topologiju Odsjeka za matematičke i kompjuterske nauke Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Dva semestra je boravio na Wellesley koledžu u SAD-u, a postdoktorski angažman je imao na Sveučilištu u Sevilji. Osim toga, društveni je aktivist i medijski radnik. Glavni je urednik portala Prometej.ba. Sa suprugom Lejlom odgaja sina Emila i kćer Noru.
Mladen Topić/Ramski Vjesnik
