Hoće li Čović i Komšić zajedno formirati vlast?

Iskustvo nas uči da se baš onda kada je javni prostor zbog održavanja tenzija zagušen riganjem vatre, bombastičnih riječi i neutemeljenih prijetnji, odvijaju  ključni pregovori i dogovori. Pitanje je samo: Po kojem scenariju?

Formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini nakon svakih općih  izbora uvijek je težak, kompliciran i dugotrajan proces. Težak je zbog suprostavljenih ciljeva i zahtjeva vodećih aktera i lidera političkih stranaka, kompliciran je zbog složenog i izrazito decentraliziranog ustrojstva države gdje se dio zakonodavne vlasti (primjerice Dom naroda u federalnom parlamentu) konstituira iz županijskih skupština, a dugotrajan zbog toga što poslije svakih izbora imamo ogroman broj ‘ izbornih pobjednika’ na različitim razinama koji traže svoj dio izbornog plijena.
Kada se  na takvu situaciju dodaju stalne zapaljive izjave glavnih aktera u postizbornom periodu kao što su inicijative za ukidanje imena dijelova države, prijetnje otcjepljenjima dijelova zemlje ili nepotrebne konstatacije i tvrdnje o karakteru haških presuda situacija se, prividno, iz dana u dan sve više usložnjava.
Iskustvo nas uči da se baš onda kada je javni prostor zbog održavanja tenzija zagušen riganjem vatre, bombastičnih riječi i neutemeljenih prijetnji, odvijaju  ključni pregovori i dogovori. Pitanje je samo: Po kojem scenariju?

Dom naroda FBiH

Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine ključno je mjesto u kojem će se ovih dana početi raspetljavati gordijski čvor. Iako su gotovo sve stranke i ljevice i desnice, nakon objave odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), prijetile blokiranjem izbora za ovaj zakonodavni organ, s određenim kašnjenima proces popune Doma naroda FBiH ipak se odvija u sjeni velikih riječi odaslanih s ostrašćenih stranačkih govornica. Tako su do sada ovjerene kandidatske liste za Dom naroda Parlamenta FBiH iz ukupno osam županijskih skupština: Tuzlanske, Zapadnohercegovačke, Unsko-sanske, Zeničko-dobojske, Hercegovačko-neretvanske, Sarajevske, Posavske i Bosanskopodrinjske županije. Taj postupak još uvijek nisu okončale još jedino Srednjobosanska te Hercegbosanska županija, iz kojih SIP BiH nije zaprimio kandidatske liste na ovjeru. Rezultati posrednih izbora još nisu dostavljeni iz USŽ-a, ZDŽ-a, SŽ-a, PŽ-a, BPŽ-a i HNŽ-a. No, s obzirom na tumačenje prema kojemu stari saziv Doma naroda FBiH ne može odlučivati o usvajanju Proračuna Federacije BiH za 2019. godinu za očekivati je da će ključni akteri idućih nekoliko dana izvršiti veliki dio ovog posla time što će izabrati barem onoliko izaslanika u Dom naroda koliko je potrebno da se osigura neometano usvajanje proračuna. Razloga da se to ne dogodi u skorije vrijeme baš i nema s obzirom da je čak 8 županijskih Skupština ili završilo izbore ili poslalo liste na ovjeru. Čak i ako ovaj Dom na početku mandata bude u ‘krnjem’ sastavu dati će obrise moguće parlamentarne većine.

Odluka u rukama BH bloka

Istovremeno, dok se gotovo neprimjetno popunjava federalni Dom naroda u pozadini se , po informacijama Dnevnog lista, odvijaju ključni razgovori i pregovori koji bi mogli rezultirati iznenađujućim ishodima. Naime, stranke ljevice SDP, DF i NS nisu više nezainteresirane za formiranje vlasti kako se činilo prije nekog vremena. S obzirom da tri stranke okupljene u BH blok čine najjaču političku snagu i u državnom i federalnom parlamentu, unutar njih sve su izraženija mišljenja da se trebaju postaviti kao izborni pobjednici te drugim političkim strankama i to prvenstveno HDZ-u BiH, SNSD-u i SDA-u ispostaviti svoje uvjete po kojima bi taj blok bio spreman sudjelovati u formiranju parlamentarnih većina na svim razinama. Takvo nešto se i očekuje ovih dana, s obzirom da je najavljeno održavanje sastanka lidera ovih stranaka nakon kojeg očekuje da svjetlo dana ugleda jedan takav dokument. Ono što je problem unutar stranaka BH bloka su različita viđenja i mišljenja s kim bi te stranke trebale prvo krenuti u taj posao. Jedni su mišljenja da u cijeli proces treba krenuti pozitivnim odgovorom na stalne pritiske i pozive iz Stranke demokratske akcije koja navodno ima želju da sa sobom u vlast uvuče stranke BH bloka. Drugi pak smatraju da SDA treba ostaviti u oporbi, a u formiranje vlasti krenuti sa HDZ-om i SNSD-om bez kojih je, kako mnogi smatraju, gotovo nemoguće uspostaviti funkcionalnu vlast.
S druge strane, HDZ BiH i njen lider Dragan Čović na svojevrsno ‘čekanje’ su stavili formiranje županijskih vlada u kojima je ta stranka presudni faktor za formiranje vlasti kao što su primjerice Hercegovačko-neretvanska i Srednjobosanska županija. Razlog takvog poteza je upravo čekanje konkretnog odgovora od stranaka BH bloka.
Kako tvrde  izvori bliski HDZ-u BiH,  između njih i pojedinih stranaka BH bloka već se vode ozbiljni pregovori oko rješavanja pitanja Izbornog zakona i implementacije presude Ustavnog suda u vezi Doma naroda FBiH koje HDZ BiH postavlja kao glavni uvjet formiranja nove vlasti. Da stvar bude zanimljivija, po informacijama našeg izvora, u cijeloj priči ‘ljutim protivnicima’ Draganu Čoviću ni Željku Komšiću nije sporna mogućnost koalicije njihovih stranaka ukoliko BH blok u cjelini, a prvenstveno SDP  donese odluku da se krene u ovaj proces. Takav način konstituiranja vlasti osigurao bi često spominjanu vertikalu vlasti, od županija, preko entiteta pa sve do Predsjedništva BiH,  na kojoj već godinama s manje ili više uspjeha inzistira baš HDZ BiH i njihov partner SNSD.

Dodik čeka rasplet

Ukoliko bi u skorije vrijeme BH blok donio odluku o ulasku u vlast za ubrzavanje cijelog procesa ključni izvođač radova na izbacivanju SDA iz vlasti bio bi SNSD koji je već najavio prekidanje pregovora sa strankom koju vodi Bakir Izetbegović nakon njihove inicijative o ocjeni ustavnosti naziva Republike Srpske. Cijela stvar bi bila olakšana činjenicom da Milorada Dodika, kako često i sam napominje, SNSD ne zanima previše koje će stranke iz Federacije biti zastupljene u Vijeću ministara BiH, već je jedino bitno da njihovi kadrovi sjednu u fotelje na državnoj razini i izbace kadrove Saveza za promjene. Osim toga, sličnu stvar je već demonstrirao kada se vrlo lako i brzo dogovorio sa Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem i kao predsjedavajući Predsjedništva BiH na dnevni red stavio brzopotezne smjene veleposlanika BiH iz hrvatske i srpske ‘kvote’.
Dok se očekuje jasan stav stranaka BH bloka, SDA i njen lider Bakir Izetbegović također ne sjede skrštenih ruku već su krenuli u ‘otimanje’ pojedinih zastupnika po županijskim skupštinama iz manjih stranaka koji su iz različitih razloga skloni brzom mijenjanju mišljenja, računajući da će na takav način oslabiti poziciju stranaka BH bloka i primorati ih da prvo s njima sjednu za pregovarački stol.

Uloga ‘stranaca’

Kako se stvari na političkoj sceni u BiH trenutno slažu nije nemoguće da se cijeli proces formiranja vlasti odblokira brže od očekivanog. Mnogi ozbiljni i upućeni analitičari smatraju da  federalna vlada može biti formirana do kraja trećeg mjeseca. Jedino je pitanje da li će u toj vlasti sudjelovati BH blok ili neće. Ukoliko stigne negativan odgovor SDA će, vjerovatno i uz pomoć Radončićevog SBB-a uraditi sve što može da osigura stabilnu većinu na federalnoj razini sa HDZ-om BiH. A ako se BH blok odluči za ulazak u pregovore oko formiranja vlasti, upravo bi SDA vrlo lako mogla postati suvišni faktor u raspodjeli fotelja i ispasti iz svih kombinacija. Tako bismo u jednom od raspleta  vrlo brzo mogli vidjeti koaliciju na vlasti u kojoj će ključni faktori biti Željko Komšić i Dragan Čović.
Na kraju, koliko god međunarodna zajednica i Europska unija u BiH ponekad djelovala troma, neaktivna i nezainteresirana naivan je svatko onaj tko misli da se ijedna vlast u BiH do sada uspostavila bez utjecaja ključnih vanjskih faktora. Za očekivati je dodatni pritisak na sve aktere da se cijeli proces što prije završi. A oni uvijek prefereiraju najbrži i najlakši mogući scenarij.

/Izvor: Dnevni list/