HRVATI NEZAINTERESIRANI ZA IZBORE, ZANIMA IH POSAO “Legitimnost” i s manje od trećine hrvatskih glasova
Dugogodišnje je pitanje zašto Hrvati u BiH godinama ne izlaze na izbore u većem broju. Podsjetimo, okvirna brojka od oko 398.000 Hrvata s pravom glasa samo u Federaciji, postavlja visoku ljestvicu za hrvatske političare jer brojka od nešto manje od 163.000 glasača od prošlih izbora je – sramna. Ona pokazuje da manje od polovice hrvatskih glasača upoće ne izlaze na izbore. Sva sreća što izborni zakon ne obvezuje poništavanje izbora ukoliko je odziv manji od polovice. “Hrvatska šutnja” na izborima jasan je znak nezadovoljstva, ali i jasna poruka hvatskim političarima da ih nisu uspjeli animirati, ali i da nisu zadobili njihovo povjerenje – “legitimnost” dolazi i s manje od trećine od sveukupnog hrvatskog biračkog tijela. Ipak, najvažnija pitanja kojima su zaokupljeni, a što pokazuju rezultati ankete Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru su, očekivano, zapošljavanje, ekonomija, iseljavanje, demografija.
U predizborno, vrijeme često se rade ankete o ispitivanju javnog mnijenja, s posebnim osvrtom na političke stavove i mišljenja ispitanika. Ankete mogu biti ozbiljan pokazatelj stavova javnog mnijenja ukoliko se radi o relevantnom uzorku, a mogu poslužiti i kao sredstvo manipulacije u stvaranju netočne i lažne slike u javnosti, mogu poslužiti u pokušaju oblikovanja, ‘korigiranja’ stavova u javnosti, ovisno o namjerama ili, pak, zahtjevima naručitelja anketa. Pokušaj manipulacije anketama, u svakom slučaju, nepovratno ruši kredibilitet i povjerenje provoditelja ankete, bilo da je reiječ o pojedinim agencijama, udrugama i sl.
No, u svakom slučaju, a posebice kada je riječ o predizbornim anketama, a o kojoj je i ovdje najvećim dijelom riječ, rezultati su uvijek zanimljivi i atraktivni. Hoće li rezultate ankete pratiti i rezultate listopadskih izbora ostaje za vidjeti.
Respektabilni Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od 25. lipnja do 1. srpnja proveo je istraživanje javnog mišljenja na uzorku od 1.500 ispitanika hrvatske nacionalnosti i to samo na području Federacije FBiH, odnosno šest županija – HNŽ, SBŽ, ZHŽ, HBŽ i PS.
Od 1.500 ispitanika, starijih od 18 godina (što znači s pravom glasa), 54% ispitanika bili su muškarci, a 46% žene, a 3% od ukupnog broja nije se željelo izjasniti kojoj nacionalnosti pripadaju.
Ovdje ćemo usporediti najnoviju anketu sa sličnom anketom koje je također Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru objavio u prosincu 2013. godine na ispitanom uzorku od 2.000 ispitanika hrvatske nacionalnosti.
Na anketna pitanja Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru rezultati su sljedeći:
– Namjeravate li izaći na opće izbore 7. listopada?
54,7 % – DA; 21% – NE; 24,3% – NE ZNA
Na slično pitanje ankete iz kraja 2013. godine čak visokih 44% ispitanih je kazalo da neće izaći na izbore. Uzimajući u obzir da je 21% decidirano kazalo da neće sudjelovati u glasanju, još uvijek je znatno veliki broj neodlučnih, njih 24,3%, što je također vrlo zabrinjavajuće. Naime, od ukupno 497.883 Hrvata koliko ih (po posljednjem popisu iz 2013. godine) živi u FBiH, a istraživanje je na toj ciljnoj skupini, do 80% posto starije je od 18 godina, što će reći da imaju pravo glasanja.
Dakle, samo u Federaciji BiH radi se o oko 398.306 Hrvata s pravom glasa. Ova brojka bit će jako važna pri konačnom sumiranju rezultata, ocjenjivanju “legitimiteta”, “kredibiliteta” i “ekskluziviteta” u predstavljanju, a za čime naši političari često rado posežu.
– Da se danas održavaju izbori u BiH, kojoj političkoj stranci biste dali svoj glas?
58,2% – HDZ BiH
8,5% – HDZ 1990
3,1% – HRS
1,6% – SDP BiH
1,3% – HSS
3,2% – ostale stranke
24,1% – BEZ ODGOVORA
Krajem 2013. godine, odnosno, deset mjeseci prije početka prošlih općih izbora 2014. godine rezultati su bili ovakvi:
44% – HDZ BiH
10% – HDZ 1990
26% – Neodlučno
No, izborni rezultati bili su u dobroj mjeri drukčiji i pokazalo se da su glasači u konačnici nešto drukčije postupili: U ukupnom broju glasova, 162.789, koliko su dobile stranke sa hrvatskim predznakom – HDZ BiH s partnerima za Parlament F BiH osvojio je uvjerljivih 118.375 glasova, što je više od anketnih 44%, a HDZ 1990 40.125 glasova, što je daleko više od 10%. (Hrvatski savez HKDU – Hrast dobio je 4289 glasova).
Najnovija anketa (na manjem uzorku nego što je to bilo 2013.) pokazuje znatno povećanje poverenja prema HDZ-u BiH, a smanjenje povjerenja prema HDZ 1990. Također, nova anketa pokazuje i porast značaja nekih novih stranki.
– Za koga bite glasovali za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda?
65,1% – Dragan Čović (HDZ BiH)
9% – Diana Zelenika (HDZ 1990)
1,5% – Željko Komšić (DF)
0,3% – Jerko Ivanković Lijanović (NSRZB)
0,2% – Boriša Falatar (Naša stranka)
I ovi postotci moći će se uspoređivati tek nakon listopadskih izbora, ali i promišljati pitanje zašto Hrvati u BiH godinama ne izlaze na izbore u većem broju. Podsjetimo, okvirna brojka od oko 398.000 Hrvata s pravom glasa samo u Federaciji, a vrijedno je ponoviti da su ciljna grupa ispitanika bili hrvatski žitelji tog entiteta, postavlja visoku ljestvicu za hrvatske političare jer brojka od nešto manje od 163.000 glasača je – sramna.
Ona pokazuje da manje od polovice hrvatskih glasača upoće ne izlaze na izbore. Sva sreća što izborni zakon ne obvezuje poništavanje izbora ukoliko je odziv manji od polovice.
“Hrvatska šutnja” na izborima jasan je znak nezadovoljstva, ali i jasna poruka hvatskim političarima da ih nisu uspjeli animirati, ali i da nisu zadobili njihovo povjerenje. Tu poruku političari uporno ignoriraju, tako da svaka daljnja usporedba izbornih rezultata je nepotrebna jer će pokazati da legitimnost dolazi i s manje od trećine od sveukupnog hrvatskog biračkog tijela.
No, na kraju krajeva, i to je volja (ne)birača u BiH.
Ekonomija, radna mjesta, iseljavanje – očekivano najvažniji problemi Hrvata u BiH
– Što smatraju najvažnijim problemom danas u BiH i osobno za njih?
35,1% gospodarski razvoj, nova radna mjesta
22,9% demografija, iseljavanje, obitelj, mladi
10,7% ustavna reforma, sigurnosna politika
8,5% zdravstvo, socijalna stabilnost,
8,0% problemi braniteljske populacije
6,3% obrazovanje, znanost i kultura
5,4% brzanje EU i NATO puta
2,9% – ostalo
(Republikainfo.com/V.S.)
