HUDUTSKO: Odana počast ubijenim vojnicima brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca

Obilježena je 30. godišnjica od tragičnog stradanja Hrvata u Hudutskom. Položeni su vijenci i upaljene svijeće kod spomen obilježja uz groblje i kapelicu u Hudutskom. Na današnji dan prije 30 godina tijekom akcije “Neretva ’93” ubijeno je 16 vojnika brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” Hrvatskog vijeća obrane.

Počast su poginulima odali članovi obitelji ubijenih, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Jajca i Rame te politički predstavnici općina Jajce i Prozor-Rama. Nakon odavanja počasti ubijenim vojnicima HVO je služena sveta misa zadušnica, koju je predvodio fra Vinko Marković, gvardijan franjevačkog samostana u Jajcu.

U rujnu se tako u Rami obilježavaju dvije tužne obljetnice u spomen zločina o kojima se, gledajući s odmakom od 30 godina, mora govoriti bez straha i srama, a prije svega ih se ne smijemo zaboraviti. Po završetku svete mise kod spomen obilježja za poginule je izmoljeno opijelo.

Oproštenje kao čin čiste ljubavi

“Molimo, dakle, za sve nas ponaosob koji smo na bilo koji način bili pogođeni tragedijom ovdje u Hudutskom. Da kao kršćani, sljedbenici religije slobode, samim time budemo željni stanja nastojanja da budemo slobodni. Slobodni od grijeha, slobodni od mržnje, od želje da drugom nanosimo zlo. Oslobođeni od napasti da se osvećujemo, Nije to lako, ali to je naše poslanje”, kazao je tijekom propovijedi fra Vinko.

Žrtva postaje sasvim poražena samo onda kada prihvati da se u moralnom smislu izjednači sa zlotvorima poručio je fra Vinko te, osvrnuvši se na riječi svetog pape Ivana Pavla II na temu oprosta, dodao: “Želim ih ponoviti kako bi ušle u svijest onih koje je ujedinilo bolno iskustvo ovoga kraja, svih naroda i zemalja razdiranih ratom. Oprostimo i zatražimo oproštenje. Ako je Krist naš zagovornik kod Oca, onda ne možemo ne izgovoriti te riječi. Onda ne možemo ne krenuti tim teškim, ali nužnim putem oproštenja koji vodi dubokom pomirenju.”

“Oproštenje je u svom najistinskijem i najuzvišenijem obliku čin čiste ljubavi, kao što je to bilo i pomirenje koje je Bog ponudio čovjeku po križu i smrti svoga utjelovljenog sina, jedinoga pravednika”, dodao je fra Vinko, ali i istaknuo kako praštanje stoga ne isključuje istinu, nego je traži.

Inače, sveto misno slavlje je obavljeno u kapeli svetog Petra i Pavla u mjesnom groblju koja je građena od 1975. do 1977. godine, da bi bila porušena u ratu 1993. godine, a ponovno obnovljena u 2002. godini.

Ubijeno je 16 vojnika, dok su trojica zarobljena

Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju su upisana imena 16 vojnika koji su ubijeni na području Hudutskog, kao i imena poginulih iz okolice Hudutskog te dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Iako mediji spominju i dvoje civila, iz Udruge građana “Hudutsko” kažu kako su te tvrdnje demantirali u Sarajevu. Za jedno ime se ne zna kako se dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš, rodom iz Hudutskog, poginuo u Doljanima.

Kroz logore u BiH je prošlo gotovo 4000 vojnika HVO

Napad se dogodio na današnji dan prije 30 godina, točnije 16. rujna 1993. godine, samo dva dana nakon tragedije u Uzdolu. Jedan od preživjelih napada tvrdi da su osim njega još preživjela dvojica vojnika. Jedan od njih je ubijen kasnije dok je kopao rov, a dvojica su premještena u logor “Muzej” u Jablanici.

Priču jednog od tri preživjela vojnika koju je podijelio za Ramski Vjesnik možete pročitati OVDJE

Logor “Muzej” jedan je od 331 logora koje su muslimani formirali tijekom sukoba s Hrvatima. Vjeruje se da je kroz njega prošlo oko 800 zarobljenika. U Bosni i Hercegovini je ukupno bilo zatvoreno 14.450 Hrvata. Od toga je u logorima završilo oko 4000 pripadnika HVO, dok je ostalo bilo civilno zatvoreništvo.

Ubijeni vojnici HVO

Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević Markov (1962.), Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić.

Udruga i akteri i dalje traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom

Većina ubijenih pripadnika HVO u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad. Hudutsko se tako našlo među mjestima okrutnog pohoda muslimanskih snaga zajedno s mjestima: Uzdol, Grabovica, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Lužani, Dusina, Orlište, Sušanj, Trusina, Grm, Miletići, Čukle, Krpeljići, Maljina, Vitez, Kraljeva Sutjeska, Drenovik, Slapnica, Busovačke Staje, Ljubinci, Doljani, Bugojno, Kiseljak, Zabilje, Vrbica, Kopljari, Vareš, Fojnica, Konjic…