Iliri u Rami (V.): Život Ilira

Iliri u Rami (V.): Život Ilira

Život Ilira: Iliri su živjeli u plemenima, rodovima i bratstvima. Rimljani su njihova plemena nazivali   civitas, politeia, samostalna država, a rodove su nazivali dekurije. Iliri su živjeli u patrijarhalnim zajednicama. Savez bratstva činilo je pleme. Na čelu bratstva bio je principes, vođa, a na čelu plemena vijeće i praepositus. Rod ili dekurija imalo je 150 do 200 članova. Zemlja je bila vlasništvo bratstva. Nije se dijelila obiteljima nego rodu ili dekuriji. U Rami je živjelo jedno samostalno pleme: civitas Deretini koje je imalo 14 rodova ili dekurija i oko 2800 stanovnika.

 

Od metalurgije i lončarstva do nakita

 

Po izgledu Iliri su bili ljudi visoka rasta, jaki, dobri ratnici, odani piću. Nisu mnogo pazili na čistoću, kako piše povjesničar Strabon, prali su se dva puta u životu: na rođenju i za vjenčanje.

Iliri muškarci  nosili su bradu, rijetko su se brijali. Odijevali su bijelu košulju do koljena koja je bila opasana pojasom, na leđima su imali ogrtač, na glavi kapu, a na nogama kožne opanke.

Iliri su se bavili poljodjelstvom, stočarstvom, voćarstvom, ali također i obrtom.

Obrađivali su zemlju motikom od roga, poznavali su lopatu, kramp, grablje, srp, kosu i kosir koje je bilo izrađeno od željeza. Palili su vatru na ognjištu i mljeli žitarice žrvnjem.

Velik dio stanovništva bavio se stočarstvom: uzgajali su svinje, ovce, koze, manje su uzgajali goveda, voljeli su konje i pse.

U lovu su koristili luk i strijelu, a lovili su divljač: jelene, lisice, dabrove, kune. Jedna od osobina Ilira da su štovali zmije a njihov otrov koristili za strijele.

Iliri su se također bavili rudarstvom: vanjskim kopom vadili bakar, kositar, željezo, srebro i zlato. Rudu su kopali pijucima i maljevima. Zdrobljenu rudu su talili u građenim pećima, a kalupe za lijevanje su radili iz kamena. Kad  su se  susreli s Keltima u 4. st. pr. Kr. preuzeli su od njih savršeniji oblik metalurgije i lončarstva na kolo. Proizvodili su staklo koje su koristili za izradu ogrlica. U 4. st. pr. Kr., kad su osnovali svoju državu,  započeli su kovati novac.

Od Kelta su također naučili obrt. Izrađivali su nakit iz zlata, srebra, bronce i željeza i to: narukvice, fibule, ogrlice, kopče i sl.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar