Ipak se sastali vrlo kratko Kolinda i Vučić
MOSTAR, 12. travnja 2016. – Međunarodni sajam gospodarstva Mostar – 2016., jedna od najznačajnijih gospodarskih manifestacija u BiH i susjedstvu, otvoren je u utorak u Mostaru.
Devetnaesti po redu Sajam otvorio je Numan Kurtulmus, zamjenik premijera Vlade Republike Turske, zemlje partnera ovogodišnjeg sajma, koji je kazao kako BiH i Turska u svim aspektima – gospodarskim, političkim, kulturnim, imaju izuzetnu suradnju te kako je ta suradnja svake godine sve bolja.
Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma, u obraćanju brojnim uglednim gostima i izlagačima naglasila je da je posebno ponosna što se Sajam nastavlja održavati uz zemlju pokrovitelja, a ove godine je to Republika Turska.
Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, u svom pozdravnom obraćanju izrazio je veliko zadovoljstvo što je Mostar domaćin ovako velikog gospodarskog, političkog i društvenog događaja.
– Međunarodni sajam postao je brend među sajamskim manifestacijama. Ima veliki značaj za Mostar, ali i cijelu BiH. Kao grad se otvaramo investitorima i pružamo priliku da kvalitetne poslovne zamisli ovdje realiziraju. Sajam dokazuje da Mostar i jeste i može biti most, rekao je Bešlić.
Otvorenju su ove godine nazočila brojna državna izaslanstva. Iz susjednih zemalja tu su bili Kolidna Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore i Aleksandar Vučić, premijer Srbije. U Mostar je zbog Sajma stigao i Andrej Kisko, predsjednik Slovačke te politički vrh BiH, predvođen s tri člana Predsjedništva BiH.
Na marginama Međunarodnog sajma gospodarstva održani su brojni bilateralni susreti između čelnika, a ponajviše se očekivalo susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. Grabar-Kitarović i Vučić sastali su se kratko na marginama Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, a razgovaralo se, kako neslužbeno doznaje Hina, o bilateralnim odnosima dviju država, no ne i o pregovorima Srbije o ulasku u Europsku uniju.
Predsjednica Grabar – Kitarović tijekom boravka u Mostaru posjetila je Filozofski fakultet Sveučilišta gdje se sustala sa Senatom Sveučilišta, upravom Filozofskoga fakulteta te predstavnicima studenata. Nakon sastanka Grabar- Kitarović je održala predavanje studentima na temu „Europski sigurnosni izazovi u jugoistočnoj Europi“.
Vučić se tijekom posjeta Mostaru sastao pak s predstavnicima lokalnih Srba te hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem.
“Obojica smo izrazili želju da će Srbi i Hrvati i u BiH i između Srbije i Hrvatske moći urediti te odnose na dobrobit budućih generacija”, kratko je kazao Vučić. Čović je prvo prokomentirao kako je ovo “dobar dan u Hercegovini”.
“Razgovarali smo uistinu o problemima Srbije i BiH i kako neke stvari možemo unaprijediti, ali svakako da smo spomenuli i suradnju srpskog i hrvatskog naroda. Ja ne vidim nijedan razlog da sve naše zemlje u okruženju, Hrvatska, Srbija, Crna Gora ne grade dobre odnose, jer bez tog dobrog odnosa nema stabilnosti u BiH, a meni je cilj apsolutna stabilnost u BiH, da ova domovina profunkcionira, a onda ćemo učiniti sve da naši susjedi na sličan način funkcioniraju”, istaknuo je Čović.
Na pitanje očekuje li spuštanje tenzija odgovorio je: “Apsolutno, što bi drugo trebalo, koji je drugi put?”.
Vučić se sastao i sa srpskim članom Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, a komentirajući odluku Hrvatske da blokira otvaranje poglavlja 23., Vučić je kazao da je “to stvar Hrvatske i da oni o tome odlučuju”.
“Mi ćemo se ponašati u skladu s europskim pravilima, europskom praksom i dobrim susjedskim običajima”, kazao je Vučić.
Ivanić je pak govorio o odnosima BiH i Srbije, naglasivši kako „odnosi Srbije i BiH nikada nisu bili u problemima, jer u ime BiH mogu govoriti samo tri člana Predsjedništva BiH zajedno. Bakir Izetbegović je imao osobne stavove, koji nisu stavovi BiH. BiH smatra da u Srbiji ima korektnog i dobrog prijatelja i tako će se nastaviti.
Vučić se potom sastao i s Izetbegovićem, a nakon sastanka izjavio je kako su bošnjačko-srpski odnosi ključ budućnosti cijele regije.
– Imali smo otvoren, iskren, ne lak razgovor. Razmatrali smo odnose Srba i Bošnjaka u cjelini i odnose u regiji. Rekao bih da je zaključak da u narednom periodu intenziviramo naše kontakte i dijalog jer su srpsko-bošnjački odnose kičma za opstanak zapadnog Balkana, za mir, za sigurnost ljudi u cijeloj regiji – kazao je u izjavi za novinare Vučić nakon desetominutnog bilateralnog razgovora s Izetbegovićemna na marginama Međunarodnog sajma gospodarstva “Mostar 2016”.
Izetbegoviće je kazao kako je s Vučićem „pretresao“ sve teme koje su važne za obje zemlje.
– Prošlost je bila kakva je bila i ne možemo na nju utjecati. Možemo utjecati na budućnost i mi smo spremni intenzivirati dijalog Srbija i Bosne i Hercegovine, Srba i Bošnjaka – izjavio je Izetbegović.
Dodao je kako se Srbi i Bošnjaci moraju međusobno uvažavati, uvažavati istinu i presude međunarodnih sudova.
Na novinarsko pitanje hoće li odustati od nove tužbe protiv Srbije, Izetbegović je odgovorio kako on nije taj koji odlučuje o tom pitanju.
– Još nemamo dokaza koji bi vodili u tom smjeru. Ako ga bude tada možemo o tome razgovarati, ali mislim da tada nitko nema pravo odustati. Čemu sudovi, zapravo, služe? Tu ne smije biti ljutnje. Ako su pojedinci ili neki režim nešto uradili prije dvadeset godina, to je upravo način da se skine hipoteka odgovornosti s čitavog naroda – zaključio je Izetbegović.
Uoči dolaska srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u Mostar pojavila se neslužbena informacija kako će on i Izetbegović tijekom boravka u Mostaru posjetiti i spomen obilježja na Uborku i Sutini i odati počast žrtvama srpske agresije na Mostar.
Na tom mjestu svirepo je ubojeno 114 Bošnjaka i Hrvata u Mostaru, koje su počinili Šešeljevi četnici i druge srpske paravojne postrojbe uz podršku JNA 13. i 14. lipnja 1992. godine. Njihova tijela, nakon oslobađanja Mostara, pronađena se na deponiji Uborak i naselju Sutina, u sjevernim predgrađima Mostara.
Inače, odavanje počasti žrtvama uobičajen je dio protokola državnika prigodom posjeta drugim državama. S obzirom da je Vučić bio dijelom velikosrpskog projekta, kojeg se deklarativno odrekao, te deklarativno osudio politiku svog nekadašnjeg stranačkog šefa Vojislava Šešelja odavanje počasti žrtvama te politike – ubijenim Hrvatima i Bošnjacima na Uborku i Sutini predstavljao bi i praktičan čin osude i distanciranja od te politike, smatraju analitičari.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, s članovima obitelji žrtava, posjetio je prije dvije godine mjesta stradanja mostarskih Hrvata i Bošnjaka na Uborku i Sutini i tom prigodom kazao:
– Ubijeni su samo zato što se svojim imenom nisu uklapali u velikodržavne fašističke planove agresora na našu zemlju i njihovih lokalnih pomagača, a počinitelji ovog zločina, na žalost, još nisu kažnjeni”.
SD/ML
