Iran lansirao novi, iznimno opasni dron: Jako je brz, teško uočljiv, nisko leti, a ima samo jedan cilj
Iranski dron Hadid 110 dobio je značajnu nadogradnju. Nova verzija leti niže, brže i znatno ju je teže uočiti. Riječ je o bespilotnoj letjelici na mlazni pogon koja postiže brzine veće od 500 km/h, a konstruirana je s ciljem probijanja američke protuzračne obrane, piše Telegraph.
Iranska revolucionarna garda objavila je kako je ovaj dron prvi put upotrijebljen u protekla dva tjedna u napadima na američke baze i ratne brodove u regiji. Izvori navode da je riječ o naprednoj verziji standardnog modela Hadid 110, koji iranski dužnosnici smatraju jednim od svojih najjačih aduta.
Turbomlazni motor i brzo djelovanje
Glavne prednosti novog drona su brzina i stealth tehnologija. Za razliku od većine iranskih samoubilačkih dronova koje pokreću elise, ovaj model ima turbomlazni motor koji mu omogućuje brzinu od oko 500 km/h, čineći ga najbržim poznatim iranskim dronom. Lansira se pomoću raketnog motora na kruto gorivo koji mu daje početno ubrzanje i visinu prije paljenja mlaznog motora, što omogućuje brzo djelovanje s terena.
Brzina mu daje ključnu prednost na bojištu. Protuzračna obrana funkcionira tako da detektira prijetnju, prati je i lansira presretač. Što je meta brža, to obrambeni sustav ima manje vremena za reakciju, a novi Hadid 110 dizajniran je upravo zato da skrati to prozorsko razdoblje i pogodi cilj prije reakcije neprijateljskih raketa.
Aerodinamični oblik tijela bez vidljivih zakovica i spojeva otežava detekciju na radaru, dok usisnik zraka u obliku slova S skriva lopatice motora, a vanjski dio obložen je materijalom koji upija radarske valove. Dron nosi bojnu glavu od 30 kilograma, ima domet od oko 350 kilometara i može ostati u zraku oko sat vremena. To je dovoljno za uništavanje ključnih meta u blizini iranske obale, iako nije riječ o strateškom oružju dugog dometa.
Jačanje dominacije Revolucionarne garde
Iranske tvrdnje da je letjelica u potpunosti domaći proizvod narativ su kojim Teheran želi pokazati otpornost usprkos višegodišnjim sankcijama koje su ga odsjekle od zapadne tehnologije. S druge strane, pojava ovakvog oružja mijenja i unutarnju ravnotežu moći.
Balističke rakete i dronove ne kontrolira redovna vojska, već IRGC. Svaki napredak u tom arsenalu dodatno učvršćuje dominaciju Garde nad ključnim vojnim i političkim odlukama.
Zanimljivo je da se pojava novog drona poklopila s neobičnim zatišjem u sukobu. Nakon tjedana eskalacije, obje su strane privremeno obustavile udare bez formalno proglašenog primirja. Ipak, situacija je i dalje napeta: Iran drži zatvoren Hormuški tjesnac i poručuje da neće dopustiti Washingtonu diktiranje uvjeta.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da s Omanom pregovara o upravljanju pomorskim prometom kroz tjesnac bez američkog uplitanja, ističući da je SAD ‘zaglibio u živom pijesku‘.
S druge strane, Donald Trump tvrdi da je stanka u napadima prilika za nastavak pregovora, dok američkim snagama, prema procjenama, počinje nedostajati presretačkih raketa, upravo onih koje su ključne za zaustavljanje novih iranskih letjelica, zaključuje Telegraph.
