fbpx
Josip Mlakić ima najbolji krimić

Josip Mlakić ima najbolji krimić

Nagrada biblioteke Balkan Noir 2018. za najbolji krimić dodijeljena je u nedjelju u Zagrebu bosanskohercegovačkom književniku Josipu Mlakiću za roman “Crni gavran i bijele vrane”, koji je ocjenjivački sud opisao kao vrhunsku napeticu koja u maniri pravog tvrdokuhanog krimića nudi precizan uvid u bosanskohercegovačku svakodnevnicu.

Nagradu koju već četvrtu godinu dodjeljuju tjednik Express i list 24sata dobitniku je na posebnoj svečanosti upriličenoj u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF) uručio glavni urednik tjednika Express Alen Galović.

Istaknuo je kako je riječ o piscu koji se odlično snalazi u svim žanrovima, a čiji najnoviji roman pruža posebno zadovoljstvo čitanja.

“Još od vremena kad sam čitao krimiće poznatih autora nisam osjetio toliko zadovoljstvo u iščitavanju te vrste literature”, rekao je Galović na dodjeli u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

“Za razliku od mnogih vrhunskih pisaca, Mlakić nije vrstan samo u jednom žanru, već bih rekao da je petobojac ili čak desetobojac. U kojem god stilu se nađe, Mlakić čitatelja ostavlja u uvjerenju da je to jedino čime se bavi, iako se zapravo bavi mnogim stvarima”, dodao je.

Josip Mlakić (1964.) dosad je objavio tri zbirke priča i jedanaest romana. Roman “Živi i mrtvi” (2002.) donio mu je VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, a po romanu je snimljen nagrađivani istoimeni film u režiji Kristijana Milića. Godine 2015. dobio je nagradu biblioteke Balkan Noir za najbolji krimić po izboru žirija za roman “Božji gnjev” (2014.), a za “Svježe obojeno” (2014.) dobio je Nagradu Vladimir Nazor za književnost.

Knjiga “Crni gavran i bijele vrane” njegov je dvanaesti roman, objavljen u izdanju Frakture.  Priča počinje otkrićem poluraspadnutog muškog tijela na šumskome putu u središnjoj Bosni. Slučaj preuzimaju policijski inspektori Vinko Marić zvan Sećija i Sadik Šarić, smatrajući da će to biti još jedan slučaj u nizu koji će brzo zaključiti i nastaviti raditi po uobičajenoj shemi. No, slučaj smrti tajanstvenog mladića s tetovažom na arapskome sve će ih dovesti u škripac, a dvojica će inspektora usprkos upozorenjima željeti razmotati klupko koje vodi do Višegrada i ratnih zločina silovanja, domova za ratnu siročad, ucjena televizijskih zvijezda, poslova s mafijom…

Članica prosudbenog povjerenstva, književna kritičarka Jagna Pogačnik, istaknula je kako je riječ o piscu koju u svojoj dvadesetogodišnjoj karijeri “nije imao promašaja”. “U formalnom smislu uzoran i klasičan, odnosno pisan po špranci tvrdokuhanog krimića, ‘Crni gavran i bijele vrane’ nije napisan samo kako bi se razotkrilo tko je naručitelj egzekucije, već je roman koji daje secesije današnje bosansko-hercegovačke svakodnevnice građene od mreže starih i novih grijeha”, ocijenila je.

Primajući 50 tisuća kuna vrijednu nagradu, Mlakić je upozorio na važnost postojanja specijalizirane biblioteke koja potiče žanrovsku književnu produkciju.  “Bez biblioteke Balkan Noir ne bi bilo ni moje nagrade, tako da sam na neki način dvostruko nagrađen. Do sada sam, na sreću, puno puta mogao odgovarati na pitanja o nagradama za pisce, a uvijek sam naglašavao da piscu svaka nagrada smanjuje sumnju u ono što radi. Oduvijek sam bio zaljubljenik u žanrovsku prozu, a posebno u krimiće, te mi ova nagrada zato puno znači”, rekao je Mlakić.

Uručenje nagrade Balkan Noir 2018. zaključilo je četvrto izdanje književne manifestacije Zagreb Book Festival, koje se od 21. do 27. svibnja održalo s fokusom na “Selfie kulturu”, a posljednju festivalsku večer publiku ZBF-a za kraj je u MUO-u zagrijao sastav U pol’ 9 kod Sabe, javlja Hina.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar