JOZO IVANČEVIĆ: ‘Hrvatska vlast mora prestati podržavati Čovićev HDZ BiH jer je politika te stranke odgovorna za kriminal i masovno iseljavanje Hrvata iz BiH’

JOZO IVANČEVIĆ: ‘Hrvatska vlast mora prestati podržavati Čovićev HDZ BiH jer je politika te stranke odgovorna za kriminal i masovno iseljavanje Hrvata iz BiH’

Jozo Ivančevićnačelnik Prozor-Rame, jedine općine s većinskim hrvatskim stanovništvom koja je izvan kontrole Dragana Čovića i HDZ-a BiH, iznosi ozbiljne sumnje na kriminalno upravljanje Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koja je pod Čovićevom kontrolom, namještanje izbora uz pomoć iz Hrvatske kao i kočenje otvaranja doma za starije koji je sufinancirala Vlada RH – piše Nacional.hr

Politika predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića odgovorna je za iseljavanje Hrvata iz BiH, jer je paravan za neodgovorno upravljanje, pa i za kriminal. Tvrdi to Jozo Ivančević, načelnik bosanskohercegovačke općine Prozor-Rama u četvrtom mandatu, po mnogočemu netipičan političar u BiH. Ivančević je jedini načelnik općine u BiH iz stranke HDZ 1990., u kojoj je opstao i nakon što se razvodnila u dugogodišnjem, uglavnom neuspješnom, nadmetanju s HDZ-om BiH. Ivančevićeva stranka, premda s HDZ-om BiH u općinskome vijeću ima dvotrećinsku većinu, koalira s bošnjačkom Strankom demokratske akcije (SDA), što je za BiH posve neobično. Ivančević je već godinama u žestokom sukobu s HDZ-om BiH i zasigurno njihov najžešći kritičar među hrvatskim političarima u BiH. Usprkos svemu tome, na proteklim lokalnim izborima premoćno je pobijedio, sa 75 posto glasova, osvojivši četvrti mandat za načelnika općine. Po struci oftalmolog, u ratu je vodio bolnicu u Rami. Poslije rata bio je, među ostalim, i zastupnik u Zastupničkom domu Federacije BiH, a načelnikom općine Prozor-Rama postao je 2008. godine. U intervjuu za Nacional produbljuje političku kritiku HDZ-a BiH, upozorava vlasti u Zagrebu na pogubnu potporu Draganu Čoviću, ali i otkriva detalje koji bi trebali biti zanimljivi i pravosudnim tijelima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

NACIONAL: Što se događa s vašom strankom, HDZ-om 1990.?

Postoji, ali moram priznati da je na klimavim nogama. Od početka sam njezin član. Prije toga bio sam član HDZ-a BiH, ali kad sam 2004. ili 2005. vidio da se tamo svašta radi, izašao sam. Tada smo osnovali HDZ 1990. s Božom Ljubićem, koji nas je kasnije izdao: poslije nekoliko godina vratio se u HDZ BiH, s još nekoliko visokih dužnosnika HDZ-a 1990. Ljubić je danas predsjednik Hrvatskog narodnog sabora. Pokušavali smo to spriječiti; imali smo dobre rezultate, premijera županija, ministre u Federaciji… Ali, na kraju, Dragan Čović sve je to uspio razbiti.

NACIONAL: Stranka vam je na klimavim nogama, a vi iz mandata u mandat uspijevate pobijediti na izborima u Općini Rama. Koja je tajna vašeg uspjeha?

Narod. Ljudi su me prepoznali, možda i više kao čovjeka nego kao političara. Usprkos mašineriji HDZ-a BiH, koja čini sve da me smijene, i na posljednjim izborima uspio sam dobiti većinu u općinskom vijeću. Pobijedio sam četvrti put. Ja sam jedini načelnik HDZ-a 1990. u BiH. Imali smo načelnika u Posušju i Domaljevcu, ali sve je to HDZ BiH uspio “obrlatiti”.

NACIONAL: Predstavite ukratko svoju općinu Prozor-Rama?

Prostire se na 407 četvornih kilometara. Danas u njoj živi 14,5 tisuća ljudi, a bilo je oko do dvadeset tisuća. Danas je oko 70 posto Hrvata i oko trideset posto Bošnjaka, ili možda nešto manje. HDZ 1990. i HDZ BiH imaju dvotrećinsku većinu u općinskom vijeću, ali zanimljivo je da je moja stranka u koaliciji s SDA-om. Otkad sam ja načelnik, četiri mandata, nijednom nismo uspjeli napraviti koaliciju s HDZ-om BiH. Kao Hrvat, pozivao sam HDZ BiH da surađujemo, ali nikad nisam uspio.

NACIONAL: Nema ničeg lošeg u koaliciji s SDA-om?

Nema, dapače. Koalicija odlično funkcionira. I međunacionalni odnosi u Općini su korektni. Za mene glasaju i Bošnjaci. Odnosi bi bili još i bolji da nam ih, s obje strane, ne kvari politika “odozgo”. HDZ BiH minirao nam je sve dobre odluke u Vijeću. Činili su to samo zato što odluka nije njihova i zato što nisam iz njihove stranke. Ali mi ćemo se HDZ-u BiH i dalje suprotstavljati. Nažalost, dio stranke HDZ 1990. sada je ušao u suradnju s Hrvatskim narodnim saborom (HNS BiH). A za mene je HNS BiH isto što i HDZ BiH.

Jozo Ivančević bio je od početka član HDZ-a BiH, ali je 2004. izašao iz te stranke vidjevši ‘da se tamo svašta radi’, a za načelnika općine Prozor-Rama izabran je u već četvrtom mandatu, unatoč pokušajima HDZ-a BiH da ga opstruira i diskreditira. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
NACIONAL: Vi niste u HNS-u?

Nisam. Nije moj općinski odbor stranke. Nagovarali su nas, pozivali, tvrdeći da bi svi Hrvati trebali biti dio tog nečeg, što je za mene samo udruga. U HNS-u kažu: ako nisi u HNS-u, nisi ni katolik ni Hrvat. A ja odgovaram da sam veći i katolik i Hrvat od onoga što određuje Dragan Čović. To je baš prljava propaganda.

NACIONAL: Bez sumnje ste pod velikim pritiskom. Objasnite motive da ustrajete?

Ništa posebno: htio sam pomoći svojoj općini. Cijeli rat proveo sam ondje. Kao načelnik saniteta vodio sam ratnu bolnicu koja je odlično funkcionirala, i to uz pomoć Splita, a liječnici su dolazili i iz Zagreba. Sve je bilo dobro dok predsjednik HDZ-a BiH nije postao Dragan Čović. Tada je počela propast: privatizacija, pljačka tvornica, raznošenje… Počela su i politička razmimoilaženja. To je trajalo. Ljudi su vidjeli da stvari ne idu dobro, počeli su se iseljavati, a iseljavaju se i danas. Dok HDZ BiH i HNS budu na vlasti, ničeg dobrog neće ni biti. Ljudi će se iseliti, a Hrvati će postati apsolutna manjina u BiH. Mislim da bi to trebalo prepoznati. Problem je u tome što HDZ BiH ima i vlast i novac: vrlo ih je teško pobijediti na izborima.

NACIONAL: Koje su vaše glavne zamjerke politici HDZ-a BiH?

Treba promijeniti lidera stranke. Naše stranke imaju slične programe. Osnivanje HDZ-a 1990. bio je pokušaj da se pokaže da nismo svi isti. Ali kad se vidjelo da bismo, kao oporba, mogli ugroziti HDZ BiH, tada je HDZ BiH dobio podršku čak i iz Hrvatske. Mislim da je to loš stav HDZ-a Hrvatske prema HDZ-u BiH. Zabrinjava me da politika Hrvatske nije uvidjela da HDZ BiH vodi negativnu, lošu politiku koja uzrokuje iseljavanje ljudi. To neće biti dobro.

NACIONAL: Milanović i Plenković jasno podržavaju Čovića.

Točno. A vidjeli ste, opet, politiku Republike Srpske i kako se ona odnosi prema Hrvatima u BiH: “Sve može, samo ne diraj RS.” Ako se slučajno dirne, odmah će se Dodik suprotstaviti Čoviću, a, kao, smatraju se nekim prijateljima. Taj savez je loš. Nama je pametnije da imamo bolji i konstruktivniji odnos s Bošnjacima jer živimo u Federaciji BiH. To bi za nas bila pozitivnija politika. Nažalost, nije tako: podržavaju Dodika koji negativistički gleda Hrvate – i u BiH, a i u Hrvatskoj. S njim ne bi smjelo biti kompromisa ni saveza.

NACIONAL: Vi, dakle, mislite da je politika podrške Draganu Čoviću, koju danas provode Milanović i Čović, pogrešna?

Apsolutno pogrešna. Hrvatska, kao članica EU-a, trebala bi prepoznati loše stvari koje se događaju u BiH. Ako već žele pomoći Hrvatima u BiH i cijeloj BiH, neka pomažu gospodarske projekte koji će ljude okupiti i zadržati. A oni, za razliku od toga, dođu u BiH, sastanu se s Čovićem, provedu dva dana, a ljudi i dalje odlaze. To nije dobro za Hrvate u BiH.

 

‘Pametnije nam je da imamo bolji odnos s Bošnjacima jer živimo u Federaciji BiH. Nažalost, nije tako: podržavaju Dodika koji negativistički gleda Hrvate – i u BiH, a i u Hrvatskoj. S njim ne bi smjelo biti kompromisa ni saveza’

 

NACIONAL: Čović je protiv Komšića. Trebaju li Hrvati birati svog predstavnika u Predsjedništvu BiH?

Trebaju, i ja sam za to. Ali ne mogu se birati samo Hrvati Hercegovine, a nas, Hrvate iz Bosne, zanemarivati. I ja sam za promjenu izbornog zakona. Trebalo bi uspostaviti paritet u izboru, jer Hrvatima u BiH uvijek dominira manjina iz Hercegovine. Ali do rata, od osamsto tisuća Hrvata u BiH, šesto tisuća živjelo ih je u Bosni, a dvjesto tisuća u Hercegovini. Trebalo bi računati po tim parametrima, jer ljudi su istjerani iz svojih kuća. Samo na području Republike Srpske živjelo je dvjesto tisuća Hrvata. Sada ih nema ni deset tisuća, možda pet. Tko je za to kriv? A istodobno, vidimo paktiranje Dodika i Čovića. Pa što bar to ne pokrene? Ne daju ljudima ni da se vraćaju, nego povratnici doživljavaju neugodnosti. Pa eto, kad bi Čović bar to pokrenuo, i ja bih ga uvažavao kao lidera, ali ovako, dok god se tako ponaša s Dodikom, ne mogu.

NACIONAL: I u svojoj općini imate konkretnih problema s HDZ-om BiH. Spominje se Dom umirovljenika?

Da, to nam je već šestu godinu najveći problem. Mi iz općine, s franjevačkim samostanom Šćit u Rami, pokrenuli smo izgradnju Doma umirovljenika, i to tako da Općina bude vlasnik jedne trećine, a ostalih dviju udruga Kuća mira, civilna organizacija koju je osnovao samostan. Sve je dobro funkcioniralo. Fratri su čak skupljali novac u Australiji i Njemačkoj. Ali najviše nam je pomogla Hrvatska u premijerskom mandatu Zorana Milanovića, kada je državna tajnica Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske bila Darija Krstičević. Od Hrvatske smo dobili 3,5 milijuna kuna. Na toj smo pomoći jako zahvalni. Nažalost, sve je krenulo nizbrdo kada se u samostanu 2016. promijenila upravljačka struktura i došao novi gvardijan, fra Andrija Jozić. On je sve zaustavio. Umiješala se politika. Tvrdilo se da bi novi gvardijan trebao utjecati na narod u općini, da mene smijene s mjesta načelnika jer da nisam podoban. Nisu uspjeli: pobijedio sam na izborima i te 2016. usprkos tome što su krivotvorili izbore, i to uz pomoć iz Hrvatske. Dom umirovljenika ni danas nije otvoren, već šest godina stoji gotovo završen, ali iz samostana odbijaju surađivati. Investicija od 2,2 milijuna eura stoji i propada. Jednostavno, ne žele da ga se otvori jer sam ja načelnik Općine.

NACIONAL: Rekli ste da su rezultati izbora 2016. krivotvoreni, i to uz pomoć Hrvatske. Kako? Jeste li što poduzeli?

Fiktivno su prijavljivali da ljudi žive u Hrvatskoj kako bi mogli lažno dopisno glasovati u Općini Rama. Tako smo izgubili dva vijećnika. Lažno su dobili više od sedamsto glasova. Prijavili smo to Državnom izbornom povjerenstvu i USKOK-u. Ministar unutarnjih poslova bio je Vlaho Orepić i on je reagirao jer su na pojedinim adresama u Hrvatskoj, u Zagrebu i na moru, pronašli trideset do četrdeset prijavljenih. Lažirali su čak pečate i potpise nekih javnih bilježnika u Hrvatskoj. Sve smo to prijavili. Sramotno je da se to moglo događati u članici EU-a. Na proteklim lokalnim izborima u BiH, 2020., toga, istina, nije bilo pa sam osvojio 75 posto glasova.

NACIONAL: Je li vaša prijava imala pravosudni epilog?

Još nije, ali priča se da je istraga blizu kraja. A opet, prošle su četiri godine, i više. Volio bih da se sazna istina. Ružna je to poruka za Hrvatsku. Krivotvorili su osobne iskaznice nekih ljudi koji su živjeli u Americi. Njihova djeca, koja su studirala u Zagrebu, prepoznala su da su njihovi roditelji fiktivno prijavljeni u Metkoviću. Tako bi netko došao u Metković i dopisno glasao za HDZ BiH u Rami. To je bio dogovor s Centralnom izbornom komisijom BiH (CIK), odnosno s HDZ-ovim ljudima u CIK-u. Zbog takvih se metoda još teže suprotstaviti HDZ-u BiH.

 

‘Dok HDZ BiH i HNS budu na vlasti, ničeg dobrog neće biti. Ljudi će se iseliti, a Hrvati će postati apsolutna manjina u BiH. Problem je u tome što HDZ BiH ima i vlast i novac: vrlo ih je teško pobijediti na izborima’

 

NACIONAL: Vratimo se na Dom umirovljenika…

Htjeli smo u njemu zaposliti četrdeset ljudi izravno, a indirektno i mnoge druge, jer bi Dom trebalo opskrbljivati hranom, održavati… Dom ima osamdeset kreveta i uistinu je kvalitetno opremljen, po najsuvremenijim europskim standardima. Stvarno je žalosno da sve to stoji. Godinu dana Općina nije dobila nikakav odgovor iz samostana o tome kada bi mogao biti otvoren. Mi ne postavljamo nikakve uvjete: sve ovisi o gvardijanu. Imali smo u općini medicinskih sestara koje su završile školu i čekale da se zaposle u Domu. Obećavali smo im, govorili da se strpe… A danas, svi koji su čekali posao u Domu, otišli su. Žalosno. I onda pripovijedamo o hrvatstvu i katoličanstvu. Kažem vam: nema ovdje ni vjere ni hrvatstva kad se ljudi tako ponašaju.

NACIONAL: Vidio sam fotografiju na kojoj fra Andrija Jozić drži plakat HDZ-a. Je li to montaža ili nije?

Mislim da nije, ali ne mogu tvrditi. U svakom slučaju, znam da podržava HDZ BiH i Dragana Čovića. To apsolutno.

NACIONAL: Je li smjena u ramskom samostanu Šćit 2016. obavljena u sklopu šireg raskola u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj na “probosanske” i “prohercegovačke”, “prohadezeovske” fratre, u sklopu kojeg je, recimo, i fra Drago Bojić smijenjen s mjesta glavnog urednika Svjetla riječi i degradiran u samostan u Jajce?

Jest. I u franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu prodrla je politika HDZ-a BiH, koja nije dobra za BiH. Istina, i ja sam 1990. stvarao HDZ, ali počele su se događati loše stvari i zato sam izišao.

NACIONAL: Kako je bilo moguće da je HDZ BiH prevladao u Bosni Srebrenoj? To se ni u ratu nije dogodilo.

Sada, istina je, jest. Zašto točno, ne znam, ali vjerujem da je u pitanju novac. Mislim da su neki fratri naprosto “kupljeni”. Zato i vode politiku Dragana Čovića.

NACIONAL: Koji fratri? Možete li reći imena nekih od njih?

Znam ih, ali imena ne bih iznosio.

NACIONAL: Ovih dana najavili ste otvaranje nove tvornice u Rami?

Da, greenfield investicije, pogona auto-industrije. Riječ je o njemačkoj tvrtki GS TMT iz Regensburga, koja već ima uspješan pogon u Travniku s gotovo petstotinjak zaposlenih. Potpisali smo sporazum namjere. Općina upravo kupuje zemljište i dio hale, koje će dati tvrtki u desetogodišnji najam. Želimo ulaganja i ovo je velika prilika. Već ove godine taj bi pogon trebao zaposliti šezdeset ljudi, a 2022. i 2023. i 120 radnika, pa i više. Možete misliti što bi to značilo za općinu s 14.000 stanovnika. Sve ovisi o tome hoćemo li uspjeti privući radnu snagu, jer će to biti sofisticirana, robotizirana proizvodnja auto-dijelova koji će se izvoziti u Njemačku. Trebat će nam obrazovani i dobro osposobljeni ljudi. Slat ćemo ih na edukaciju. Koliko kvalitetnih ljudi bude, toliko će se firma širiti. Pokušat ćemo ljude animirati da se vraćaju jer su mnogi otišli.

NACIONAL: U tome surađujete s direktoricom tvrtke GS TMT Snježanom Kopruner, vrlo uspješnom poslovnom ženom koja potpomaže važne kulturne projekte u BiH?

Da. Gospođa Kopruner, na primjer, uložila je veliki novac u obnovu rodne kuće Ive Andrića u Travniku. Potpomogla je izdanja vrijednih knjiga o BiH, kao i obnovu zapuštenog memorijala Bogdana Bogdanovića u Smrikama kod Travnika. Gospođa Kopruner vrlo je pozitivna osoba. Upoznali smo se. Bio sam u njezinoj tvornici u Travniku. Riječ je o vrhunskom, njemačkom standardu poslovanja. Nadam se da ćemo nešto slično ostvariti i u našoj općini.

‘Hrvatima u BiH uvijek dominira manjina iz Hercegovine. Ali do rata, od osamsto tisuća Hrvata u BiH, šesto tisuća živjelo ih je u Bosni, a dvjesto tisuća u Hercegovini’, rekao je Ivančević Borisu Paveliću. FOTO: Saša Zinaja
NACIONAL: Dobili ste važne sudske presude protiv Elektroprivrede Herceg-Bosne?

Da. Ukratko ću objasniti: dok sam 2009. bio zastupnik u federalnom parlamentu, s bošnjačkim kolegama zastupnicima postigao sam izmjenu zakona prema kojoj Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, državna tvrtka monopolist na području bivše Herceg-Bosne, općinama treba plaćati naknadu za korištenje akumulacijskih jezera višu od dotad propisane. Riječ je o više općina: Konjic, Livno, Jajce, Čapljina, Tomislavgrad, Prozor-Rama… Dotad je Elektroprivreda plaćala paušalno, a ne prema proizvedenim kilovatsatima. Zakon je izmijenjen tako da je naknada udvostručena. Kada sam se 2008. kandidirao za načelnika Općine i pobijedio, taj smo novac usmjerili u razvoj Općine. Ranije je Elektroprivreda Općini Rama plaćala nešto više od četiri milijuna konvertibilnih maraka godišnje, a nakon izmjene zakona to se popelo na gotovo deset milijuna. No Elektroprivreda je odbijala plaćati pa smo ih mi iz Općine tužili sudu. Proces se otegao sve do Ustavnog suda. Sada smo konačno, prije nekoliko dana, dobili još jednu pravomoćnu presudu. Moraju nam plaćati više od šest milijuna maraka glavnice i 2,7 milijuna maraka kamata; ukupno oko deset milijuna maraka. I sad, zamislite: to je treća pravomoćna presuda za isti slučaj, samo za različita razdoblja! Znači, Elektroprivreda HZHB platila je, samo za kamate, do dvadeset milijuna maraka općini Prozor-Rama! To je samo kamata, a glavnica je bila i trideset milijuna. I to su platili. Pa kakvo je to poslovanje? Tako razbacivati novac… A to je politika HDZ-a BiH, koji apsolutno kontrolira Elektroprivredu Herceg-Bosne, koja je državna firma. Pa kako takvi ljudi mogu voditi politiku Hrvata u BiH? Da je to normalna država, protiv tih bi se ljudi vodili procesi: pa znate li što znači upropaštavati tvrtku takvim bacanjem novca na sudske procese, kamate i sve, i to samo zato što odbijate plaćati ono što vam zakon nalaže jer vam se ne sviđa općinski načelnik? Mi smo iz Općine nudili i kompromis: predložili smo da ne plaćaju kamate, nego zaostatke po novom obračunu, prema izmijenjenom zakonu, pa da po njemu i nastave plaćati. Odbili su jer su nas doživljavali kao “nižu klasu Hrvata”. Ali mi smo tada, u suradnji s pravobraniteljicom općine Prozor-Rama, pokrenuli sud i pobijedili. Takvo poslovanje apsolutno je kazneno djelo: posljednja presuda odnosi se na razdoblje do polovine 2019. godine. Poslali smo i novu tužbu, za razdoblje od tada do danas, i sada će opet morati platiti 2,7 milijuna maraka kamata. Pa to nema nigdje!

NACIONAL: Ali zašto su odbijali plaćati prema zakonu?

Samo zato što ne podržavam HDZ BiH i zato što sam član HDZ-a 1990. Htjeli su me srušiti, diskreditirati ili me privoljeti da radim po njihovome. Ali ja to neću. Ne ovisim o njima. Nisam ni u ratu ni poslije rata. Mislim da sam bio slobodan, normalan čovjek, ništa više, i da se moja općina razvija. Kažem vam: Općina Prozor-Rama jedini je teritorij slobodan od politike Dragana Čovića. Pa mi smo od povećanja koje sam vam spomenuo, od Elektroprivrede Herceg-Bosne, u svih ovih dvanaest godina dobili 98 milijuna maraka! Taj smo novac uložili u infrastrukturu, ceste, cijelu kanalizaciju u gradskoj jezgri, sada radimo pročistač-kolektor vrijedan sedam milijuna maraka, gradimo reciklažno dvorište, sortirnicu, kompostanu… Bit će to jedan veliki ekopark, u koji smo već uložili sedam, osam milijuna. Ukupna će investicija biti dvanaest milijuna. Takvog ekoparka neće biti u cijeloj BiH. Napravili smo novu školu, pomažemo zdravstvo, školstvo, sport, katoličke i muslimanske religijske organizacije… Formirali smo novo prijevozno poduzeće, kupili nove autobuse, zaposlili trideset ljudi i sada na području Općine svi građani imaju besplatan prijevoz. Bilo bi mi veliko zadovoljstvo kad bismo uspjeli otvoriti još i tvornicu o kojoj smo razgovarali. Počeo se pomalo pomaljati i turizam: ljudi grade apartmane, napravljena su i dva bazena, a vidim da dolaze i kamperi iz inozemstva, iz Švedske, iz Njemačke… Na Šćitu imamo i veslački centar, gdje održavamo međunarodne regate. Kod nas je trenirao hrvatski veslač olimpijac Damir Martin sa svojim trenerom Srećkom Šukom. U jednu riječ, Općinu Prozor-Rama nastojimo pretvoriti u mjesto ugodnog života. Žao mi je jedino što ne uspijevamo otvoriti Dom umirovljenika. U crkvene strukture umiješala se politika pa opstruiraju suradnju. Cijeli problem s Domom umirovljenika poznat je i vlastima u Hrvatskoj.

 

‘Tvrdilo se da bi novi gvardijan trebao utjecati na narod u općini, da mene smijene s mjesta načelnika. Nisu uspjeli: pobijedio sam na izborima i 2016. usprkos tome što su krivotvorili izbore, i to uz pomoć iz Hrvatske’

 

NACIONAL: Kako?

Dom je trebao biti otvoren 2016. No tada se promijenila upravljačka struktura u samostanu; gvardijan je postao fra Andrija Jozić i sve je stalo. Nakon godinu, dvije, postalo je jasno da se ništa ne događa. Budući da je hrvatska vlada dala 3,5 milijuna kuna, pozvao nas je Zvonko Milas, koji je zamijenio Dariju Krstičević na mjestu državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Zanimalo ga je zašto Dom još nije otvoren, jer je hrvatskoj vladi trebao prezentirati u što je potrošen novac. Na sastanku u Milasovu uredu u Zagrebu bili smo fra Andrija Jozić i ja. Milasu sam izravno rekao točno ovako: “Gospodine Milas, hrvatskoj vladi hvala na svakoj pomoći Općini Prozor-Rama. Ali dok ovaj čovjek, fra Andrija Jozić, bude sjedio u samostanu, Dom se neće otvoriti.” To je bilo prije tri godine. Dom još nije otvoren. Milas me nije ozbiljno shvatio, rekao bih da je više vjerovao fra Joziću. Zvali su nas i u hrvatsko ministarstvo financija, ali fra Andrija nije došao. Više me nisu pozivali jer znaju da je glavna krivica u Kući mira, odnosno na fra Andriji Joziću. Ali ništa ne poduzimaju.

NACIONAL: Milas provodi politiku HDZ-a?

Rekao bih da je sve to jedna zajednička politika. Konkretno, kad govorimo o Domu, ta se politika protivi njegovu otvorenju, da bi svu krivicu prebacila na Općinu, odnosno na mene, jer sam im opozicija. A Općina, uz pomoć hrvatske vlade, jedina korektno nastoji da se Dom otvori.

NACIONAL: Apsurdna situacija: hrvatska vlada dala je tri i pol milijuna kuna za umirovljenički dom, a sada ta ista vlada podržava one koji opstruiraju njegovo otvaranje?

Tako je. A mogla je utjecati na to da se Dom otvori. Ja sam i od Milasa i od hrvatskog ministarstva financija tražio da ispitaju u čemu je problem. Predlagali smo čak da se Hrvatskoj vrati novac: ako novac nismo utrošili kako valja, Općina je spremna vratiti svoju trećinu, a Kuća mira neka vrati svoje dvije trećine. Pa sankcionirajte nekoga. Međutim, oni to ne žele. I sve stoji.

/Izvor: nacional.hr/

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing