‘Jučer’ je stradala Jablanica, tko je sljedeći?
U serijalu članaka koje ćemo objaviti na portalu Hercegovina.info razotkrivamo (ne)rad inspekcijskih službi, kako županijskih, tako i gradskih, te kako je političko uhljebljivanje stvorilo inspektore koji ni ne smiju, niti žele raditi po zakonu.
Prvi dio
4. listopada 2024. godine zauvijek će ostati upamćen u obiteljima stradalih u poplavi u Jablanici. Lavina s obližnjeg kamenoloma sručila se na stanovnike Donje Jablanice, koji će tu noć pamtiti cijeloga života. Pola godine nakon nesreće, nula privedenih, nula odgovornih, dok Tužiteljstvo HNŽ-a još uvijek provodi istragu. Obitelji stradalih, ali i svaki razuman čovjek, s pravom se pitaju: je li se tragedija mogla spriječiti i što su sve ove godine radile inspekcije HNŽ-a?
Portal Hercegovina.info proveo je stručnu analizu na više kamenoloma i solarnih postrojenja na području HNŽ-a i zaključak je jasan: odgovorni inspektori HNŽ-a i Grada Mostara godinama zatvaraju oči pred nezakonitostima i devastacijom javnih dobara, sve s ciljem da se zadovolje apetiti vlasti i investitora.
Provjera svih kamenoloma u HNŽ
Nakon nesreće u Donjoj Jablanici, Vlada HNŽ-a na čelu s premijerkom Marijom Buhač donijela je zaključak da se izvrše inspekcijske provjere na svim kamenolomima u HNŽ-u. Odgovornost za provjeru koncesijskih ugovora i poštivanje zakona o eksploataciji kamena pripala je rudarskim inspektorima HNŽ-a.
Rudarsko-geološki inspektori zaduženi za nadzor kamenoloma u HNŽ-u su:
- Dragan Obradović, glavni županijski inspektor
- Željko Rangelov
- Tomislav Mikulić
Prvi u nizu kamenoloma nalazi se na Krivodolu, lokacija “Razdolje”, općina Mostar – iznad Jasenice i nekadašnje ostavštine Sokola. Bivši ministar gospodarstva Željko Laketić sklopio je koncesijski ugovor za eksploataciju kamena na 30 godina s tvrtkom Promark, na površini od 2,48 hektara eksploatacijskog polja.
O Promarku i Anti Vidačku mogli bi se pisati romani. Čovićev “sokolski frend” vinuo se u visine nakon privatizacije vrijedne kompanije čija se imovina danas mjeri u milijunima. Što se Ante tiče – lakše je nabrojati što nema nego što ima. Mnogi će reći da se “snašao”, no jedno je sigurno: njemu je uvijek malo.
Upravo iz Sokola pruža se pogled na kamenolom na brdu iznad Jasenice. Na upit portala Hercegovina.info upućen Ministarstvu gospodarstva HNŽ-a – je li Ministarstvo potpisivalo novi koncesijski ugovor s investitorom Promark u vezi s tim kamenolom – odgovor je glasio:
“Prema službenoj evidenciji, nije bilo novih koncesijskih ugovora vezanih za gospodarsko društvo Promark d.o.o. i lokalitet kamenoloma.”
Koordinate iz koncesijskog ugovora kao područje eksploatacije
Koncesijskim ugovorom jasno su označene točke X i Y površine od 2,48 hektara s koje je području tvrtki Promark dopušteno vaditi sirovinu, odnosno kamen. Nije Ante „bezveze” tražio koncesiju upravo do te granice od 2,5 hektara, dobro on zna da je Ministarstvo okoliša HNŽ-a nadležno za izdavanje okolinske dozvole za postrojenja do 2,5 hektara. Sve što premašuje tu površinu pada pod ingerenciju Federalnog ministarstva okoliša, što automatski znači i federalne inspekcijske kontrole, a to je, izgleda, scenarij koji Ante nije želio. Tako se dolazi do zaključka da se Ante mnogo lakše “obračunava” sa županijskim inspektorima nego što bi to bio slučaj s federalnim nadzorom.
Unosom koordinata dolazi se do stvarne koncesijske površine od 2,48 hektara na području Krivodola.
No, i bez precizne geodetske podloge, na satelitskoj snimci jasno je vidljivo da nešto ne štima. Čak će i obični promatrač zaključiti da je područje iskopa višestruko veće od ugovorene površine. Investitor Promark trajno je devastirao više od 6 hektara javnog dobra, iako je službeno dobio koncesiju samo na 2,48 hektara.
Koncesijskim ugovorom i dozvolom za eksploataciju sirovine, tvrtki Promark dopušteno je vršiti vađenje kamena isključivo unutar strogo definiranih granica na površini od 2,48 hektara.
Na terenu i na satelitskim snimkama jasno se vidi da je Promark, mimo dozvoljenih 2,48 hektara, trajno i nepovratno devastirao dodatnih 3 hektara javnog dobra.
Što su radili rudarski inspektori HNŽ-a? Rudarski inspektor Željko Rangelov kaže – sve je u redu.
Na temelju Odluke Vlade HNŽ-a od 22.10.2024. godine, Rangelov je 19.11.2024. godine izvršio inspekcijski nadzor kamenoloma Promarka.
U svom zapisniku, uz opis strojeva i prisutnih djelatnika, konstatira da se eksploatacija krečnjaka odvija unutar granica eksploatacijskog polja, bez ikakvih primjedbi. Također navodi da je postrojenje za drobljenje kamena bilo u radu, što je, prema njegovim riječima, predviđeno glavnim projektom.
No, ono što inspektor nije zabilježio vidi se i osjeća svaki dan
Svakodnevno drobljenje kamena stvara ogromne oblake kamene prašine, koji se nerijetko spuštaju niz padinu prema naselju Jasenica. Takav prizor zabilježio je i fotograf portala Hercegovina.info.
U opisu poslova rudarskog inspektora izričito stoji da može poduzeti odgovarajuće preventivne i represivne mjere. Inspektor Rangelov u svom zapisniku nije naveo – a morao je – je li investitor poduzeo mjere vlaženja radne površine ili uspostavio vodeni tretman radi smanjenja prašine i štetnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.
Fina priča za javnost – dok prašina guši stvarnost
Podsjetimo, 22. listopada 2024. godine, Vlada HNŽ-a je nakon tragedije u Jablanici, usvojila Izvješće o radu Inspektorata Ministarstva gospodarstva za prvu polovicu tekuće godine. Tada je zaključeno da je potrebno hitno izvršiti inspekcijske nadzore nad svim zakonitim i nezakonitim kamenolomima i iskopima, za koje inspektori imaju saznanja s terena.
Cjelokupno izvješće o provedenim nadzorima, zajedno sa zaključcima i poduzetim mjerama, Inspektorat je bio dužan dostaviti Vladi HNŽ-a do kraja studenog 2024. godine.
No, ako je suditi po zapisniku rudarskog inspektora Rangelova u slučaju Promarka, građani imaju i te kako razloga za zabrinutost.
Vremenski prikaz promjena na kamenolomu, crveni kvadrat označava područje gdje je moguće vršiti eksploataciju kamena.
Portal Hercegovina.info najavljuje – podnijet ćemo kaznene prijave!
