Kako ovčju vunu koristiti kao gnojivo i malč
Ovčja vuna je bogata je biljnim hranjivima, akumulira vlagu i rahli tlo. Daje odlične rezultate u povrćarstvu i ratarstvu.
Za mnoge uzgajivače ovaca je frustrirajuće što ne postoji potražnja za vunom ili je mala. Ipak, radi se o visoko kvalitetnom proizvodu koji se osim prerade u tekstilnoj industriji može koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Piše: Ranka Vojnović, Agroklub.com
Od davnina su stočari nekvalitetnu i suvišnu vunu zakopavali, a nakon nekog vremena primijetili da biljke na tom mjestu bolje rastu. Razlog tome je što je bogata dušikom, fosforom, kalijem i što odlično akumulira vlagu, 2,5 puta više u odnosu na svoju težinu.
Najjednostavnije je malčirati
Od jedne ovce dobije se oko 30 kg vune, što može biti velika količina kada se ima u vidu broj ovaca. Najjednostavniji način upotrebe je malčiranje. Nema čišćenja, pranja i prerade, što smanjuje troškove. Može se odmah koristiti za prekrivanje površina gdje se uzgajaju poljoprivredne kulture.
Prilikom malčiranja pokriva se površina pripremljene gredice. Ne smije biti u kontaktu s biljkama, jer će zbog akumulirane vlage potaknuti razvoj truleži. Ona sprječava rast korova, umanjuje učinke suše, smanjuje količinu vode potrebne za zalijevanje, poboljšava strukturu površinskog sloja tla i sprječava nastanak pokorice.
Prednosti ovakvog malča su i što zemljište obogaćuje hranjivim tvarima, a sprječava oscilacije temperature jer djeluje kao termoizolator. Za neke vrste divljih životinja djeluje kao repelent. Danas čak postoje vunena platna kojima se prekrivaju gredice i koja se poslije mogu zaorati.
Foto: Sprječava i rast korova / Facebook/Parry Bay Sheep Farm
Prednosti gnojiva
Sirova vuna je odlična i kao gnojivo, jer sadrži brojne minerale i korisne tvari. Najveći je sadržaj ugljika, 50 posto, zatim dušika oko 16 posto, sumpora 4 posto, a zatim fosfora, kalija, magnezija.
Problem je što njen sastav pokazuje odstupanja pod utjecajem starosti životinje, spola, zdravstvenog stanja, smještaja, hranidbe. Zbog odložene i postepene mineralizacije pogodna je za vrste koje imaju dužu vegetaciju.
Posljednjih godina vuna se i peletira. Granulama je potrebno više vremena za razgradnju u odnosu na druga peletirana gnojiva i stajnjak. Zato ishranjuje biljke kroz duži vremenski period jer postepeno otpušta hranjiva.
To je posebno izraženo kod dušika. Kako granule bubre zbog akumuliranja vode, dolazi do stvaranja rahlijeg tla. Na primjenu odlično reagira korjenasto povrće, ali i rajčica, dinja, bundeva, krastavci, cvijeće, balkonsko i sobno bilje.
Za jednu biljku rajčice u sezoni je potrebno 100 g ovog peleta. Izuzetni rezultati su postignuti sjetvom pšenice na površinama gdje je istovremeno primijenjena ova vrsta gnojiva.
/Izvor: Agroklub.com/
