Katolička crkva jedina ima uvjete da HDZ-u BiH bude opozicija
“Raspoloženje koje nam pokazuju obično je blefiranje, jer oni znaju da reforme sistema koje podrazumijevaju približavanje društvu evropskih naroda podrazumijevaju i funkcioniranje pravne države. Onog časa kada profunkcionira pravna država, njima nastaje problem. Stoga sam sasvim siguran da će oni učiniti sve da to pridruživanje društvu evropskih naroda ako ne ukoče, onda odgode što je moguće duže”, poručio je Kukić.
Odgovarajući na upit o tome kome u BiH odgovara sporo kretanje države k EU, istakao je da je to slučaj sa onima koju su “do guše u kriminalu i korupciji”.
Govoreći o ukupnik prilikama u BiH tokom 2016. on je kazao da je ovo bila tužna godina za građane, te da su svi procesi u BiH sa negativnim predznakom.
“Umjesto da smo bliže Evropi i svijetu, mi smo sve bliže ambisu”, upozorio je profesor Kukić.
Protekla godina, smatra, može podsjetiti građane BiH da nemaju puno izbora.
“Ili će oni sami promijeniti ćurak ili će se oni koji upravljaju njima zadnjih 25 godina definitivno pobrinuti da ih nestane. Jedini način je da se u uslovima političke demokratije na izborima kaže ‘Dosta je'”, kategoričan je Kukić.
Katolička crkva i HDZ BiH
Prokomentirao je i otvoreno nezadovoljstvo Katoličke crkve politikom HDZ-a BiH, te različita viđenja uloge Herceg-Bosne i pitanja trećeg entiteta, kazavši da je to, barem na nivou trenutne reakcije, ohrabrenje.
“U ovakvoj otvorenoj formi Katolička crkva nije nastupila od 1996. godine. Međutim, pribojavam se da bi to mogao biti trenutni prasak. Od 2005. godine u politici HDZ-a i njenog lidera nije se ništa promijenilo, a Katolička crkva bila je benevolentna prema toj politici”, naveo je Kukić.
Mišljenja je da je Katolička crkva jedina koja ima uslove da HDZ-u BiH bude opozicija, jer je ona duhovni autoritet među bh. Hrvatima.
“Ako bi svećenici u županijama, u mikrozajednici, slijedili upute vrha Katoličke crkve, HDZ BiH i Dragan Čović bi trebalo ozbiljno da se zamisle i da razmisle treba li osnovnu liniju koju su oni trasirali, a koju je Katolička crkva oštro kritizirala u božićno vrijeme, mijenjati ili se treba sklanjati”, smatra Kukić.
Pitanje je, kaže, da li je Katolička crkva spremna za tu poziciju.
“Ako bi se odlučila za to, bojim se da bi vladavini HDZ-a BiH, barem što se tiče uticaja među bh. Hrvatima, došao kraj”, mišljenja je profesor Kukić.
Mostar i dalje bez izbora
Komentirajući situaciju u Mostaru, Kukić je kazao da ukoliko se obaveza održavanja izbora ne nametne, oni se neće dogoditi ni 2018. godine, niti poslije toga.
“Posebno ako se zadrži stav Katoličke crkve kakav imamo u božićno vrijeme, jer su izbori po sebi rizik za glavne igrače koji u ovom momentu upravljaju životima i novcem građana Mostara. Stoga, glavni igrači nemaju razloga da bilo šta mijenjaju. Pri tome ne mislim samo na HDZ BiH, jer je i sa SDA-om ista priča”, kazao je Kukić.
Glavni politički akteri u Mostaru, dodao je, svaki put će optuživati jedni druge da nisu učinili ništa da Mostar funkcionira kao normalan grad . “No, nisam siguran da iza paravana ne dogovaraju dalju strategiju zajednički”, mišljenja je Kukić.
Zajedništvo ljevice
Govoreći o temi zajedništva ljevice i najavi formiranja nenacionalističkog bloka, Kukić je kazao da želi BiH u kojoj će biti uspostavljen balans odnosa lijevo i desno u političkom tijelu.
“Problem je u činjenici da liberalni dio biračkog tijela ne izlazi na izbore, a onima koji su na vlasti zadnjih 25 godina to odgovara. Ako bi kompletan građanski blok, sa ljevicom na čelu, udruženo djelovao, pri čemu moraju biti vrlo jasni sa tezom da neće sa nacionalistima, vjerujem da bi mogli probuditi ‘izborne spavače'”, smatra profesor Kukić.
Odnosi u regiji
Osvrnuo se i na odnose u regiji, ističući da se hrvatsko-srpski odnosi danas prelamaju preko BiH.
“Mudri političari u našoj državi bi znati da BiH živi sa Srbijom i Hrvatskom po sistemu spojenih posuda. U takvim uvjetima, ponekad nešto treba progutati, bilo da dođe sa istoka ili sa zapada. Naravno, ne u mjeri da to ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Mora se uvijek polaziti od toga da naš glavni grad nije ni Beograd ni Zagreb, nego Sarajevo”, rekao je Kukić.
U BiH potrebno je, zaključio je, naći konsenzus, ali se moraju graditi dobrosusjedski odnosi i sa Srbijom i sa Hrvatskom, pa i po cijelu pojedinih ekscesa.
(Vijesti.ba)
