Ljudi koji su dobili otkaz u vrijeme epidemije koronavirusa u BiH već se javljaju na biroe, niko ih ne štiti!
Vrijeme je krize. Pandemija koronavirusa uzela je maha, pa je osim što nam je ugrozila zdravlje i živote, ozbiljno zaprijetila i ekonomiji i gospodarstvu.
Stručnjaci nisu optimistični, problema je zasad mnogo, a nade jako malo s obzirom na to da se lijek za virus zasad ne uspijeva pronaći. Medicinski radnici koji su bolje informirani predviđaju da će vakcina za koronu biti izumljena tek iduće godine, a možda i još kasnije. Stoga, ako već nismo, pomirimo se da je pred nama period u kojem će vladati druga pravila u mnogim oblastima.
Kako će opstati ekonomije
Kako će opstati ekonomije, što će biti s gospodarstvima i gospodarstvenicima teško je predvidjeti. Sportski kolektivi koji na neki način ovise o svemu tomu, također su ugroženi, pa su neki kolektivi u Engleskoj već donijeli odluke o smanjenju prihoda nogometašima.
Neizvjestan je opstanak i brojnih tvrtki, pa time i sudbine tisuća radnika. Vlada FBiH nedavno je na izvanrednoj sjednici donijela odluku da cijene proizvoda ostaju iste kao 5. ožujka, među kojima su prehrambeni proizvodi te medicinska oprema i proizvodi. Jedna od mjera je i da jedan od roditelja djece do deset godina može odsustvovati s posla i ostati kući s djetetom.
– Radi se o mjerama i odlukama koje će ublažiti posljedice pojave korona virusa i odnose se na zaštitu zdravlja i očuvanje likvidnosti gospodarstva, rekao je tad premijer Fadil Novalić.
Ka Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH pokrenuta je inicijativa za hitnu izmjenu člana 10. Zakona o javnim nabavkama kako bi bilo osigurano izuzeće od primjene zakona prilikom nabavke samo medicinske opreme, medicinskih sredstava, dezinfekcionih sredstava i druge zaštitne opreme za potrebe suzbijanja virusa. Date su i preporuke za mjere i aktivnosti u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica, prije svega da Agencija za bankarstvo treba što prije donijeti podzakonske akte kojima se podržavaju ključne mjere za ublažavanje učinka pojave korona virusa na bankarski sustav koji, kako kaže Novalić, mora ostati u ravnoteži.
Vlada namjerava povući poteze u vezi s formiranjem garancijskog fonda koji treba omogućiti likvidnost gospodarstva i poreske olakšice. Planiran je i niz koraka u vezi s pristupom međunarodnim financijskim institucijama koje se bave korona virusom. Ministrica financija Jelka Milićević pozvala je institucije da donesu mjere koje će zaštititi radna mjesta, poreske obveznike, prihode Federacije… Smatra kako se mora zaštititi i bankarski sektor.
Namjeravaju se donijeti i posebne mjere i podzakonski akti kako bi se osiguralo reprogramiranje kreditnih obveza privrednih subjekata i građana, a da se izvrši reprogramiranje bez dodatnih obveza i po banke i gospodarske subjekte. Drugi set aktivnosti su aktivnosti kroz poreski sistem, a tiče se reprogramiranja određenih obveza u vezi s umanjenjem obveza poreza na dobit.
Što će biti s otpuštenim ljudima
Iz udruženja poslodavaca i sindikata poručili su kako će biti potrebne i dodatne mjere kako bi se zaštitila radna mjesta. Ipak, već sad je jasno da će korona bez posla ostaviti znatan broj bh. građana.
Služba za zapošljavanje HNŽ-a već nekoliko dana dobiva brojne upite onih koji su već dobili otkaze ili ih predviđaju u narednom periodu. U početku nije bilo velikog priliva na biroima, međutim posljednjih dana priliv je vidan, kazala nam je službenica Anita Perić.
– Javljali su se radnici koji su ostali bez posla, ali i oni koji pretpostavljaju da će do toga doći tijekom trajanja izvanredne situacije. Oni istovremeno ne žele dolaziti na šaltere, pa smo zaprimili više od deset mailova u kojima se građani informiraju. O konkretnom povećanju broja ljudi evidentiranih u Službi ipak ćemo moći tek za desetak dana. Tada bi stvare mogle izaći na čistac. Dosad smo i mi radili u novom posebnom režimu. Danas ljudi zovu, obraćaju nam se jer vide da je vrijeme za to, kaže Perić.
Upitali smo i hoće li Služba nešto novo eventualno pokrenuti kako bi se olakšao i rad, ali i pomoglo osobama koje ostaju bez zaposlenja.
– Sve ćemo raditi sukladno zakonu. Ne postoje nikakve posebne mjere, premda ne zasad. Sve to kreira se na razini Federacije BiH. Čekamo informacije. Sve što se naloži bit će provedeno, navela je.
Koncem veljače 2020. u evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a bilo je evidentirano 30.316 nezaposlenih osoba što je u usporedbi s prosječnom nezaposlenošću u 2019. više za 3,7 posto, a u odnosu na prošli mjesec više za 0,3 posto. Gledano prema općinama najveći broj registriranih nezaposlenih nalazi se u općinama: Mostar (14.875), Konjic (3.745), Čapljina (2.948), Čitluk (2.682), Jablanica (2.027), Rama (1.830), Stolac (1.822), Neum (350) i općina Ravno s 37 nezaposlenih u evidenciji.
/Izvor: Dnevni list/
