Misli li netko u ovo predizborno i izborno vrijeme o civilnim invalidima?

Misli li netko u ovo predizborno i izborno vrijeme o civilnim invalidima?

Spominje li neka politička stranka ili kandidat civilne invalide u ovo predizborno vrijeme? Ima li negdje mjesta za njih? Kako se nose sa svojim problemima? Kakva je zakonska regulativa u HNŽ-u? O svemu tome govori Slavko Džidžić iz Mostara koji od rođenja boluje od cerebralne paralize i diplomirani je ekonomist.

 

Što možete reći iz iskustva, kakvo je stanje osoba s invaliditetom?

Stanje osoba s invaliditetom u gradu Mostaru i na području cijele Županije nije na zadovoljavajućoj razini. Mogu skromno reći da su te osobe u zaista nepovoljnom položaju, na margini društva ili na rubu siromaštva, a ono što se za ovakav status mora spomenuti su nebriga društva ili države. U ovu skupinu osoba spadaju oboljele osobe od cerebralne paralize, paraplegičari, osobe s multiplom sklerozom, zatim osobe oštećenog sluha, vida, bubrežni bolesnici, dijabetičari.

Je li zadovoljavajuća zakonska regulativa?

Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje soba s invaliditetom (u nastavku teksta Fond) kaže da pravo na zapošljavanje pod posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom s najmanje 60% invaliditeta, zatim osobe sa 70% tjelesnog oštećenja ako to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti. U članku 18. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stoji da su subjekti dužni te osobe zapošljavati razmjerno ukupnom broju zaposlenih i to najmanje 1 osoba s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. Subjekti, koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno pri isplati plaća obračunati i uplatiti u Fond novčani iznos u visini 25% prosječne plaće u FBiH, za svaku osobu s tjelesnim oštećenjem, koji su bili dužni zaposliti. Fond dva puta godišnje raspisuje javni poziv za zapošljavanje osoba s invaliditetom te ovim putem pozivam poslodavce da se jave na taj javni poziv.

Upošljavanje?

Što se tiče zapošljavanja, u praksi to je u domeni znanstvene fantastike. Treba istaknuti da zaposliti osobu s invaliditetom ima višestruku korist, kako za samu osobu koja tim poslom postaje koristan i punopravan član društva tako i društvu u cjelini. Moram reći, da vrlo malo osoba s tjelesnim oštećenjem imaju visoku stručnu spremu, prijeko je potrebno ovim osobama pružiti priliku, omogućiti im da pokažu znanje, sposobnosti i kompetencije. Poslovi koje osobe s invaliditetom mogu obavljati su od onih manje složenijih do najsloženijih,  naravno ovisno o stupnju invaliditeta. Pored fonda, aktivnu ulogu po ovom pitanju bi trebao preuzeti i Zavod za zapošljavanje, a prvi korak koji bi trebali poduzeti je napraviti registar tih osoba na području cijele županije. Aktivno se moraju uključiti u ovu problematiku, a nažalost godinama ostaju nijemi po ovom pitanju.

Što kada ih napuste njihovi skrbnici?

Veoma dobro pitanje. Veći dio tih osoba živi s roditeljima ili drugim članovima obitelji. Kada skrbnici dožive visoku starosnu dob, tko će onda skrbiti za iste jer nismo primijetili da ovo društvo pokazuje da je spremno pomoći ovim osobama, ni upošljavanjem ni sa skrbi.

Civilne invalidnine?

Svjedoci smo svakodnevnih poskupljenja, a naknade ne pokrivaju niti 20% potrošačke košarice. Plaće državnih službenika, namještenika, naknade braniteljima i njihovim obiteljima, brojne naknade u upravnim i nadzornim odborima su također rasle, mirovine su usklađivane što apsolutno podržavam, jer ti ljudi su izgradili ovo društvo. Poražavajuća činjenica je da je posljednje usklađivanje civilnih invalidnina bilo davne 2009. godine. Važnije je opremiti urede, obnoviti vozni park, otići na daleka i egzotična putovanja nego pobrinuti se za ovu skupinu  u društvu. Pitam se, je li krajnje vrijeme da Vlada poduzme potrebne korake za ovu populaciju. Sramotna je ljetna odluka o povećanju naknada zastupnicima, direktorima/zamjenicima direktora, direktorima agencija, uprava i ostalih institucija.

Njihove potrebe?

Njihove potrebe su višestruke. Svakodnevni su odlasci liječniku, plaćanje skupih lijekova, potrebe za fizikalnim terapijama, ortopedskim pomagalima i pelenama. Brojni su zbog dugog čekanja odlaska na fizikalne terapije odnosno medicinske tretmane primorani pohoditi privatne klinike, što predstavlja značajan udar na ionako skroman kućni proračun, te rijetki od njih mogu to si priuštiti.

Prijedlog za poboljšanje uvjeta rehabilitacije?

Predlažem, da se razmotri suradnja županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja i Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja kako bi ova najranjivija skupina društva mogla koristi usluge banjskih lječilišta.

 

Slavko je inače i kandidat na izborima za Skupštinu HNŽ-a. Nalazi se na četvrtom mjestu liste HDZ-a 1990 i dobro bi bilo ovakve ljude birati da se izravno bore za poboljšanje uvjeta života civilnih invalida.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar