Mnogi smatraju da je ovo jedna od najopasnijih organizacija na svijetu, a za to postoji više razloga
Nakon što je nekoliko država, predvođenih Saudijskom Arabijom i Egiptom prekinulo odnose i uvelo sankcije Kataru, ponovo je aktualiziran problem organizacije Muslimansko bratstvo.
Naime, kao jedan od razloga za akciju protiv Katara navedena je podrška te zemlje organizaciji Muslimanska bratstvo, najvećoj sunitsko-muslimanskoj organizaciji na svijetu.
Iako je Muslimansko bratstvo prisutno u većini islamskih zemalja kao političko-ideološki pokret, ovu organizaciju mnogi vide kao terorističku.
Spisak se širi
Naime, Muslimansko bratstvo je proglašeno terorističkom organizacijom u nizu država, prije svih u Rusiji, Siriji, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Međutim, izgleda da će ta lista uskoro biti znatno proširena, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio da bi i Amerika mogla staviti ovu organizaciju na crnu listu terorističkih grupa.
Za ovu organizaciju se veže mnogo kontroverzi, a nastala je 1928. godine na temelju učenja Hassana al-Banne.
Osnivač Muslimanskog bratstva Hassan Al-Banna
U vrijeme raspada Otomanskog carstva 20-tih godina prošlog vijeka, islamski svijet nalazio se u krizi i na prekretnici. Kemal Ataturk je ukinuo otomanski kalifat u Istanbulu, a nakon prvog svjetskog rata i propasti Otomanskog carstva muslimanske zemlje bile su podijeljene između zapadnih sila.
Glavni cilj Muslimanskog bratstva bila je reafirmacija političkog islama i uspostava novog kalifata temeljenog na šerijatu i Kuranu.
Muslimansko bratstvo se u takvoj situaciji dosta brzo proširili arapskim svijetom, ali ubrzo su se pojavili problemi.
Naime, ideologija Muslimanskog bratstva nikako se nije poklapala sa sekularnim režimima arapskog svijeta, pa je došlo do sukoba, koji su kulminirali ubojstvom egipatskog predsjednika Anwara el-Sadata 1979. godine.
Samo tri godine kasnije, 1982., Muslimansko bratstvo pokušalo je atentat na tadašnjeg predsjednika Sirije Hafeza al-Assada, oca današnjeg predsjednika ove zemlje Bashara. Atentat nije uspio, a Muslimansko bratstvo već je tada pokazalo kako ovoj organizaciji nisu strana ubistva, pa mnogi ovu organizaciju vide kao terorističku.
Posljednjih nekoliko decenija Muslimansko bratstvo povezalo se radikalnim strujama islama, pogotovo nakon invazije SSSR-a na Afganistan. Mnogi članovi Muslimanskog bratstva su nakon izgona iz Sirije i Egipta otišli put Afganistana u rat protiv SSSR-a, a tamo se potom rodilo – zlo.
Jedan od najistaknutijih članova Muslimanskog bratstva koji je otišao da ratuje u Afganistan bio je Ayman al-Zawahiri.
Bio član Muslimanskog bratstva, pa kasnije sa Bin-Ladenom osnovao Al-Qaidu: Ayman al-Zawahiri
Al-Zawahiri je danas najtraženiji terorista na svijetu, a za njegovo hapšenje ili ubistvo ponuđena je nagrada od 25 milijuna dolara. Za neupućene, Al-Zawahari je lider Al-Qaide, koju je osnovao u Afganistanu zajedno sa Osamom bin-Ladenom.
Na temelju učenja Muslimanskog bratstva izrasle su mnoge terorističke organizacije, kao što su talibani, Al-Qaida, Al-Shabaab, Boko Haram… čiji su lideri i članovi većinom bili članovi Muslimanskog bratstva.
Nakon revolucije u Egiptu, kada je sa vlasti zbačen predsjednik Mohamed Morsi, član Muslimanskog bratstva, ova organizacija našla je novu bazu i to van arapskog svijeta.
Muslimansko bratstvo danas najvećeg saveznika u islamskom svijetu ima u Turskoj, odnoso partiji AKP i njenom predsjediku Recepu Tayyibu Erdoganu.
Erdogan: Otvorena podrška Muslimanskom bratstvu
Erdogan javno podržava Muslimansko bratstvo, koje u turskoj partiji AKP vidi jedan od svojih ogranaka, a to bi Turskoj moglo stvoriti mnogo problema, kako u islamskom, tako i u zapadnom svijetu. Nije rijetkost vidjeti Erdogana sa četiri uzdignuta prsta, što je simbol Muslimanskog bratstva, a takva politika dovela je do velikog zahlađanje u odnosima sa mnogim državama, u prvom redu Egiptom.
Ideologija iz koje se rađa zlo
Državni tajnik SAD Rex Tillerson je u siječnju ove godine izjavio kako su “Muslimansko bratstvo i Al-Qaida ogranci radikalnog islama”, u Bijeloj kući se mjesecima vodi debata da li Muslimansko bratstvo treba staviti na listu terorističkih organizacija.
Veze sa Muslimanskog bratstva sa radikalno-islamisitičkim organizacijama u svijetu su jake i duboke, a ideologija ove organizacije nije kompaktibilna sa sekularnim društvima, pa se mnoge države odriču povezanosti sa Muslimanskim bratstvom. To je možda i najbolje opisao egipatski predsjednik Abd El-Fattah El-Sisi.
“Muslimansko bratstvo je kao virus. U tijelo uđe neprimjetno, a onda ga polako i sistematski razara dok ne stvori atmosferu kakva njemu odgovara. Sekularna društva nemaju prostora za organizacije kakvo je Muslimansko bratstvo, jer se iz njihove ideologije, kao po pravilu, rađa zlo”.
Dnevni avaz
