Mostar bez izbora već 8 godina

Građani Mostara posljednji put lokalnu vlast u svom gradu birali su još prije osam godina, točnije 15. listopada 2008. godine. Od tada su u BiH održani već dvoji lokalni izbori, ali bez to pravo i privilegija građanima Mostara je uskraćeno već po drugi put. Mostarci su stoga proteklu nedjelju, koja je bila izborni dan u svim ostalim općinama i gradovima u BiH, proveli  kao i svaki dan vikenda.

Piše: Miroslav Landeka

No, politička kriza u Mostaru nije od jučer ili od neodržanih nedjeljnih  izbora već  od 2011. godine. Odnosno nakon Odluke Ustavnog suda BiH, po prizivu HDZ-a BiH, kojom je nalaženo Parlamentu BiH da promjeni Izborni zakon BiH u djelu kojim se regulira način izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostar. To je dovelo i do odgađanja izbora za Mostar 2012. te raspuštanja Gradskog vijeća koje je dobilo mandat na izborima 2008. godine Iako je od tada prošlo pet godina Odluka ustavnog suda nije provedena, a Mostar je još jednom glasovao U NIŠTA!  A zbog neprovedbe odluke Ustavnoga suda nitko nije sankcioniran.

A kakvo je rešenje da se do izbora u Mostaru dođe, pitanje je za milijun dolara i vjerojatno odgovor na njega nitko ne zna. Glavni urednik bh Internet portala hms.ba Milan Šutalo drži kako je rješenje za provedbu odluke Ustavnog suda BiH usvojiti odredbe koje će biti suprotne onima poništenim, odnosno kojima će se izjednačiti vrijednost glasa svakog građanina Mostara, kao što je to slučaj s drugim jedinicama lokalne samouprave, a to znači da broj vijećnika mora biti proporcionalan broju birača – dakle primijeniti načelo jedan čovjek – jedan glas i vratiti pravo glasa građanima bivše središnje gradske zone-koja nije bila gradska općina.

-Primjena tog načela neće dovesti do majorizacije Bošnjaka i drugih u Mostaru, jer u gradskom Statutu postoje  mehanizmi koji to sprječavaju. Naime, prema odredbama tog od međunarodne zajednice nametnutog statuta sve važnije odluke donose se dvotrećinskom većinom, kao što je usvajanje proračuna, izbor gradonačelnika…, Hrvata je tek nekoliko postotaka više od Bošnjaka u Mostaru, pa prema tome nemaju mogućnost odlučiti ni o jednom bitnom pitanju bez suglasja Bošnjaka-smatra Šutalo. Dodaje kako uz to postoji  u gradskom Statut, pravo da nacionalni klubovi blokiraju neku odluku ukoliko je ona štetna za vitalni nacionalni interes, postoje i maksimalne i minimalne kvote vijećnika iz svakog naroda u Gradskom vijeću.

U svojevrsnom političko-pravnom začaranom krugu u kojem se godinama nalazi Mostar, a iz kojeg se još uvijek ne nazire izlaz i rješenje, tim više apsurdno zvuči činjenica da predsjednik Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Ahmet Šantić i hrvatski član Predsjedništva BiH dr.Dragan Čović nisu mogli u nedjelju glasovati na izborima jer su iz Mostara. Šantić kaže kako mu je posebno žao jer istodobno birač i građanin Mostara i umjesto da je 2. listopada prvo obavio građansku dužnost u Mostaru pa se vratio obavljanju poslova u Središnje izborno povjerenstvu u sarajevu nije imao prilike glasovati u Mostaru.

Žalostan zbog činjenice što kao Mostarac nije mogao izići na lokalne izbore koji su se održali u nedjelju 2. listopada bio je i član Predsjedništva BiH Čović, ističući kako se nije smjelo dopustiti da se jedino u Mostaru nisu održali lokalni izbori, te da Mostar ne smije biti grad slučaj. Čović ipak vjeruje  je kako su izmjene Izbornog zakona BiH moguće do kraja godine.

-Što se tiče Izbornog zakona, kad je u pitanju Grad Mostar, siguran sam da je moguće završiti do kraja ove godine, tako da nema razloga da u cjelini ne izvršimo to, jer je to preduvjet za ono što nas čeka na putu kandidata – kao i uvijek optimist je Čović.

Međutim, kako su domaći akteri potrošili previše vremena na postizanje dogovora, jer u pet godina nije pronađeno rješenje, te da se više ne može  čekati da se sami dogovore oko provedbe odluke Ustavnog suda za Mostara, odnosno da se u pronalazak rješenja za Mostar treba izravnije uključiti i međunarodna zajednica, da se jasno iščitati iz izjave veleposlanica Francuske i Njemačke, Claire Bodonyi i Christiane Hohmann. One su se više nego jasno očitovale povodom neodržavanja izbora u Mostaru ističući kako to predstavlja uporno kršenje odluke Ustavnog suda BiH.

-U Mostaru, skoro 100.000 stanovnika još uvijek nema pravo da biraju svoje predstavnike. Ova situacija predstavlja uporno kršenje odluke Ustavnog suda BiH. Situacija u Mostaru također, i naročito, predstavlja temeljni problem za demokraciju i ljudska prava. To je test za BiH i njene vođe koji danas moraju pokazati da su sudbina i prava građana smještena iznad politikantskih postupaka i njihovih osobnih interesa. To se očekuje od budućeg kandidata za Europsku uniju – poručile su veleposlanice uz podsjećanje da su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo inicirali proces posredovanja u Mostaru, te izrazili podršku njihovim naporima čiji je cilj favoriziranje dogovora između lokalnih aktera.

Ni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nije imalo lijepe riječi za vodeće političke stranke u Mostaru optužujući ih kako snose odgovornost „za ovo cinično i sramotno nepoštivanje građana Mostara“.

-Njihova je obaveza da nađu rješenje za Mostar. Moraju ga naći, jer ovo pitanje neće samo od sebe nestati – poručio je Inzko, iako u njegovim riječima nije bilo nimalo samokritike kao ni kritike na račun njegovog prethodnika Paddya Ashdowna koji je Mostaru nametnuo antidemokratski i nakaradni statut. Jer on se u praksi pokazao kao stalni izvor političkih trvenja i od Mostara je napravio izuzetak i grad slučaj. Nešto blažim tonom ali s jasnom porukom reagirao je izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda. Žalostan zbog činjenice što je građanima Mostara opet bilo uskraćeno pravo glasa pozvao je političke dužnosnike da pronađu rješenje za sljedeće izbore.

A kako je u Mostaru raditi i funkcionirati bez izbora i bez Gradskog vijeća najbolje zna aktualni gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, koji je praktično „ zarobljen „ na toj funkciji. Kako nema Gradskog vijeća, on i da hoće nema kome podnijeti ostavku. Iako je bio optimista da će se izbori održati, kaže kako nije sretan zbog činjenice da Mostar nije imao izbore. I dalje vjeruje pak da će se odluke Ustavnog suda BiH konačno početi provoditi te će Mostar imati lokalne izbore za dvije godine, kada bi se trebali održati i Opći izbori u BiH.

Bešlić, koji je na dužnosti (do)gradonačelnika praktično od 2003. godine i nije u nedjelju nije mogao glasovati, kaže da kao prvi čovjek grada nosi veliku odgovornost, a blokiran je u svom radu.

– Znate da se odluke donose na Gradskom vijeću. Ono je važno, jer je princip demokracije i ništa ga ne može zamijeniti. A Mostar treba infrastrukturu, nove projekte – naglašava  Bešlić, dodajući da grad radi na prijašnjim projektima i odlukama Gradskog vijeća jer su raniji sazivi donijeli neke važne odluke i projekte – koje treba završiti.

-Međutim, na krucijalnim projektima nemamo Gradskog vijeća. Posljedice toga će se osjetiti u budućnosti. Planovi se rade na duži period, ali ako nemamo novih planova i projekata – to će biti problem Gradskom vijeću koje bude došlo-naglašava on, uz opasku kako sadašnja administracija grada radi i priprema projekte, ali da ništa ne mogu bez Gradskog vijeća.

Dio nevladinih udruga i oporbe, aktualne stranke na vlasti također drži odgovornim za stanje u Mostaru i neodržavanje izbora, i s tim se ne kane pomiriti već građanskim aktivizmom potaknuti iznalaženje rješenje. Zastupnica HDZ-a 1990. u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH dr.Diana Zelenikadrži sramotnim činjenicu da izbori u Mostaru nisu održani, a on se ne nalazi u srcu Europe i 30 km od granice Europske unije. Za tu situaciju, u kojoj se našao Mostar i njegovi stanovnici, ona odgovornim drži vladajući HDZ BiH i SDA. Drži da bi održavanjem izbora u Mostaru poraženi bili upravo te dvije stranke, a da bi ta činjenica, tvrdi ona, već bila velika promjena za bolje sutra.

I novinar Alija Behram,  predsjednik novoutemeljenog Mostarskog kruga upozorava kako su izbori Mostaru potrebni kao kruh nasušni, a za njihovo ne održavanje odgovornim također drži dvije vladajuće stranke HDZ- i SDA. Dan nakon izbora Mostarski krug održao je tematsku skupštinu sa koje su uputili zaključke u kojima traže da se donesu odgovarajuće odluke kojima bi se omogućilo održavanje izbora u Mostaru do kraja ove godine ili u blisko vrijeme. Traže od OHR-a pokretanje inicijative da se sve političke stranke u Mostaru uključe u taj proces, a one koje to budu opstruirale da se isključe iz pregovora do postizanja rješenja za Mostar. Ukoliko medijacija ne uspije, u skladu s Odlukama Ustavnog suda za BiH, od visokog predstavnika očekuju da uputi rješenje Parlamentu BiH na usvajanje. To rješenje, smatraju oni, treba uvažavati da je Mostar jedna nedjeljiva cjelina, u kojoj će vrijednost glasa biti jednaka, kao i da će građani središnje zone biti uključeni u punom u izborni proces, te poručili kako je Mostar ključ rješenja za čitavu BiH.

Kad će biti provedeni lokalni izbori u Mostaru u ovom trenutku zasigurno  nitko nema jasan i konkretna odgovor. Činjenica da najodgovorniji politički akteri nisu u proteklih pet godina postigli dogovor oko provedbe odluke Ustavnog suda, kojom se treba izjednačiti pravo glasa svakog građanina Mostara, više je nego jasno da će se iznova tražiti „pomoć“od strane međunarodnih čimbenika. Kada i koliko će to novo rješenje biti dobro za narode u Mostaru i sve građane, također nitko u ovom trenutku ne zna. Ali ono što se sa sigurnošću može reći i što je valjda sada svima jasno, jeste da će svako novo rješenje, koje će biti na tragu provedbe Odluke Ustavnog suda BiH i koje će otkloniti diskriminaciju i omogućiti demokratsko pravo građanima Mostara da budu birani i da biraju svoju lokalnu vlast, bolje je nego da Mostar ostane bez izbora. Da prestane biti etiketiran i tretiran kao grad slučaj!

Mostar je prije rata bio političko, kulturno i gospodarsko središte Hercegovine. U općini Mostar prema popisu stanovništva iz 1990. bilo je 126 628 stanovnika, od čega 43 856 ili 34,6 posto Muslimana, 43 077 Hrvata ili 34 posto, 23 846 Srba ili 18,8 posto te 12 768 Jugoslavena ili 10,1 posto i 3121 ostalih ili 2,5 posto. Na prvim demokratskim izborima koji su se organizirali 1990 godine, unatoč svojevrsnom imidžu Mostara kao «crvenog grada», ili  «mala Moskva» kako su ga neki zvali, (pro) komunističke stranke doživjele su potpuni poraz, a pobijedile su nacionalne stranke. Najviše glasova dobio je HDZ BiH, a prvi izabrani gradonačelnik Mostara bio je Milivoj Gagro kandidat te stranke.