NA KRAJU SPEKTAKL: Nevera i Pulićev bolid uz vatromet prošli Pelješkim mostom!
Kada su Nevera i Niko Pulić projurili Pelješkim mostom, Hrvatska je simbolično spojena a most, grandiozna građevina koju su stanovnici juga čekali više od 300 godina, je službeno otvoren.
Užarilo se more, kopno i nebo iznad Neretvanskog kanala: Svečani plotuni su parali zrakom, a nebo je šaralo tisuće boja spektakularnog vatrometa, ispaljenog po drevnoj kineskoj tradiciji za sreću i blagostanje onih koji su most gradili, ali i svih putnika i namjernika koji će se preko njega voziti.
Da je Faust Vrančić, izumitelj ovješenih mostova poput ovoga Pelješkog, danas živ, zasigurno bi puno toga imao za reći.
https://www.facebook.com/watch/?v=760637351919565
Prvo što bi rekao je da Pelješki most ima dušu jer se fantastično sljubio s pelješkim i neretvanskim krajolikom, okolnim brdima i mediteranskom vegetacijom i raslinjem. Ne narušava ga već nadopunjuje.
Zapravo uklapa se kao da je oduvijek bio tu
Projektant, Slovenac, Marijan Pipenbaher od slavnog izumitelja zasigurno bi dobio čistu peticu i pohvalnicu, od osnovne konstrukcije, preko donjeg ustroja mosta pa sve do kosih zatega koje je Pipenbaher znao usporediti sa “balerinama koje plešu nasred Neretvanskog kanala”. Odličnu ocjenu dobili bi i mostograditelji, inženjeri kineske državne tvrtke CRBC, koji su pojačani hrvatskom “pameću” za četiri godine izgradili i u promet pustili most čudo od gotovo 70 tisuća tona čelika.
Tako je konačno spojen hrvatski sjever i jug, a san stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije postao je stvarnost. Kruna završetka ovog velebnog projekta bila je velika svečanost u Komarni na kojoj su uz predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića bili brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici političkog, kulturnog i vjerskog života Dalmacije.
Komarnu su u jednom trenutku nadletjela Krila Oluje uveličavši svečano puštanje u promet Pelješkog mosta.
Pelješki most je danas grandiozan, nadvisuje Neretvanski kanal. Ali sve do 2018 godine gradilište je bilo zapušteno, pusto i prazno. Za taj most dug 2,4 kilometra, visok 55 metara i širok 23,6 metara bilo je potrebno gotovo 70 tisuća tona čelika i isto toliko betona te 2,8 milijardi kuna, koje je osigurala Europska unija uz dodatnih 999 milijuna kuna za pristupne ceste.
Puno je simbolike u tom mostu. Osim što prividno povezuju dvije obale Pelješki most je spojio Hrvatski sjever i jug. I ne samo sjever i jug već i Hrvate i Kineze koji su ga gradili zajedničkim snagama, nalijevali beton u njegove stupove, montirali nekoliko tona čelične segmente u jedinstvenu konstrukciju.
Kineski premijer Li Keqiang, koji je gradilište Pelješkog mosta posjetio u travnju 2019 godine, u ovoj svečanoj prigodi obratio se video linkom.
Čestitao je Premijeru Plenkoviću i svim sudionicima na projektu završetak radova na mostu. Prisjetio se kada su po kiši i lošem vremenu obišli gradilište mosta u Brijesti u travnju 2019 godine.
“Izgradnja Pelješkog mosta je učvrstila prijateljstvo NR Kine i Hrvatske”, kazao je Li Keqiang te dodao da je EU strateški partner Kine.
Pelješki most kakvoga sada gledamo, okupan dekorativnom svjetlošću koja se savršeno stapa s bojama ostalih ugrađenih materijala, imao je svoju burnu povijest nastanka
Projekt se dva puta započinjao i prekidao. Nekada je to bilo zbog politike, a nekada zbog nedostatka novca. Prva lopata zakopana je davne 2005 godine za vrijeme prve Sanaderove vlade, kada su probijeni pristupni platoi u Komarni i Brijesti te su postavljena dva upornjaka i jedan stup.
Gradilište je oživljavalo u različitim političkim prilikama uglavnom pred kakve izbore da bi vlada Zorana Milanovića i tadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić potpuno odbacili projekt Pelješkog mosta, predlažući različita alternativna rješenja od gradnje autoceste kroz neumsko zaleđe u BIH pa do uvođenja trajekta između Komarne i Brijeste, ili pak izgradnje podmorskog tunela.
Tih godina, kada je vladajuća politika Pelješki most nazivala “Sanaderov Obrovac”, ni najoptimističniji nisu vjerovali da će jednog dana automobilom prijeći od Komarne do Brijeste. Danas aktualni predsjednik i bivši premijer, Zoran Milanović ima potpuno drugačiju priču. Od gorljivog protivnika prometnuo se u zagovornika Pelješkog mosta ustvrdivši da su on i njegova vlada na čijem je čelu bio od 2011-2015 godine zaslužni za gradnju Pelješkog mosta. U Komarnu je došao pred sami početak svečanosti, dočekali su ga domaćin, Dubrovačko-neretvanski župan, Nikola Dobroslavić, ministar prometa Oleg Butković i direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić.
“Hrvatski građani, Hrvatice i Hrvati mostovi su djela konkretnih ljudi, talent projektanata i graditelja najzaslužniji su za ljepotu koja će bljesnuti večeras punim sjajem. Most nije plod samo arhitektonske vizije, već i ljudske težnje da se svaka prepreka savlada ali i sposobnosti uprave da nađe novac i organizira radove. Pelješki most je podsjetnik na odvažni naraštaj hrvatskih ljudi u želji za slobodom, kazao je Milanović. Most je na dobrobit svih ljudi neovisno o vjeri i nacionalnosti i političkim uvjerenjima. Slijede nam godine u kojima ćemo se boriti za sve što nam je važno. Nikada nam ništa nije poklonjeno. Most je financiran novcem EU-a, ali to je naš novac koji smo skupo platili”, rezimirao je Milanović.
Bez obzira na politička mimoilaženja Pelješki most je svehrvatski projekt
Beskrajno dug postupak javne nabave, birokratske zavrzlame i brojne žalbe usporavale su projekt pristupnih cesta dok je istovremeno most rastao “ko iz vode”
“Osim toga dovršen je i čvor Brijesta, koji podrazumijeva i vijadukt nekih dvjestotinjak metara, gdje se spušta spojna cesta na lokalnu cestu u Brijesti”, pojasnio nam je inženjer Davor Perić.
Na kopnenoj strani Strabag je gradio podvožnjak u čvorištu Duboka te podvožnjak na D8, a na poluotoku uz ostalo Tunel Kamenice, Vijadukt Doli, Most Dumanja Jaruga 1, Most Dumanja Jaruga 2, Tunel Debeli brijeg, podvožnjak Zaradeže.
Po ugovoru, Strabag Hrvatska je zadužen za trasu ukupne duljine veće od deset kilometara, od čega na kopnenoj strani 1300 metara, a na Pelješcu 9220 metara, čija je vrijednost 478.3 milijuna kuna.
Pelješac više nikada neće biti isti. Mostovi, vijadukti, tuneli, potpuno su izmijenili vizuru poluotoka. Na mjestima gdje ljudska noga nije kročila razlomljen je tvrdi krečnjak i probijena cesta u srcu poluotoka.
Najduži među tunelima, onaj Debeli Brijeg od 2,4 kilometra koji je prvi probijen još u prosincu 2020 godine. Zatim je slijedilo unutarnje uređenje, betoniranje i hidroizolacija.
Međutim, dok je Strabag uspješno odrađivao svoje dionice Grci su zapali u probleme na Stonskoj obilaznici
Najprije je bio problem s dovozom strojeva i opreme iz Grčke, kada se to posložilo stigla je pandemija korona virusa i nedostatak radne snage, a onda su uslijedili financijski problemi u Avaxu. Tako da je gradnja vijadukta “Prapratno”, tunel “Polakovica”, tunela “Supava” i most “Ston” ukupne vrijednosti 511 milijuna kuna zakasnila, ali i oni bi trebali biti gotovi do konca ove kalendarske godine.
Upravo je to i najzahtjevniji dio trase. Dakle, tunel Polakovica izlazi na vijadukt koji se zatim spaja s tunelom Supavo. Tunel-vijadukt-tunel do sad je nešto neviđeno u građevinskim krugovima jer se sva teorija iz svjetske građevinske literature u utrobi poluotoka Pelješca, koji je do sada bio poznat po kamenicama, maslinama i vinu, pretočila u praksu.
Pelješki most s dijelom pristupnih cesta skraćuje put od Zagreba do Dubrovnika za dva sata. Kilometarske kolone i višesatna čekanja na graničnim prijelazima Kleku i Bistrini kojima svjedočimo ovih dana, već od utorka navečer odlaze u povijest.
