Na novi organ čekaju i više od 20 godina, u FBiH ove godine samo 18 transplantacija

Dok pojedini pacijenti na presađivanje organa čekaju više od dva desetljeća, u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka 2026. obavljeno je samo 18 transplantacija, prema podacima Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.

Predsjednik Udruženja Tomislav Žuljević upozorava da se obećanja nadležnih ne pretvaraju u rezultate te najavljuje radikalnije djelovanje ako se stanje ne promijeni.

Riječ je o jednoj transplantaciji srca, osam transplantacija bubrega od preminulih darivatelja i devet od živih darivatelja.

U Udruženju ne kriju nezadovoljstvo. Podsjećaju da su prije približno godinu dana od Federalnog ministarstva zdravstva dobili brojna obećanja, nakon kojih su odustali od prosvjeda.

„Obećanja su bila prilično realna, ali većina njih nije ispunjena. Ako uzmemo prošlu godinu, kada smo imali 16 transplantacija, a u ovoj dvije više, to nije napredak. Istina, ostala su još dva mjeseca do kraja godine, ali ne očekujemo drastične promjene“, kaže Žuljević.

Posebno upozorava na mali broj transplantacija organa preminulih darivatelja, koje smatra ključnima za približavanje Bosne i Hercegovine Eurotransplantu.

„Imali smo svega sedam ili osam kadaveričnih transplantacija, što odgovara brojci od tri ili četiri preminula darivatelja, a potrebno nam je deset takvih transplantacija na milijun stanovnika da bismo govorili o ulasku u Eurotransplant. Oni ne broje transplantacije od živih darivatelja, u obzir dolaze samo kadaverične. Kada budemo imali od 60 do 70 takvih transplantacija, moći ćemo razmišljati o ulasku u Eurotransplant“, ističe Žuljević.

Službeni kriteriji Eurotransplanta, međutim, razlikuju broj darivatelja od broja transplantacija

Kao jedan od uvjeta navode stopu darivanja od približno deset darivatelja na milijun stanovnika u trenutku punopravnog članstva. Ako taj cilj još nije ostvaren, mora postojati opravdano očekivanje da će biti dosegnut u bliskoj budućnosti. Članstvo podrazumijeva i ispunjavanje pravnih, medicinskih i organizacijskih uvjeta.

Prema podacima koje iznosi Udruženje, u Federaciji BiH transplantaciju bubrega čeka 151 pacijent, jetre 32, srca 20, a rožnice 21 pacijent. Neki presađivanje čekaju više od dva desetljeća.

„Ljudi i dalje čekaju, a i sami su izgubili nadu da će ikada biti pozvani. Zbog toga trpe svi, najviše oni koji čekaju transplantaciju jetre, jer u FBiH dvije i pol godine nije obavljena nijedna. Nevjerojatno zvuči, ali je istinito da smo u posljednje dvije godine obavili više transplantacija srca nego jetre“, naglašava Žuljević.

Kritičan je i prema stanju u Republici Srpskoj, gdje, prema njegovim riječima, ne postoje liste čekanja. Tvrdi da protivljenje suradnji s Eurotransplantom zbog pitanja „prijenosa nadležnosti“ ugrožava mogućnost transplantacije za tamošnje pacijente.

„Zar životi ljudi nisu najvažniji i najvrjedniji?

Političari u RS-u žrtvuju teško bolesne pacijente zbog ambicija koje nisu utemeljene. Po meni je to bolesno“, navodi Žuljević.

Ministarstvo civilnih poslova BiH tijekom listopada provodi kampanju podizanja svijesti o darivanju organa. Hoće li ona u idućim mjesecima donijeti veći broj transplantacija, tek će se vidjeti.

Žuljević smatra da veća spremnost građana na darivanje neće biti dovoljna ako zdravstveni sustav i klinički centri ne budu mogli odgovoriti na taj potencijal.

Kao primjer dobrog rada ističe bolnicu u Zenici i liječnice Senadu Čaušević i Nerminu Rizvanović, ali upozorava na položaj transplantacijskih koordinatora.

„Bolnica u Zenici prednjačila je po broju preminulih darivatelja. Njihove dvije liječnice Senada Čaušević i Nermina Rizvanović radile su vrhunski posao. Ne sumnjam da tako rade i danas, ali pitanje je koliko im njihove uprave dopuštaju da to rade, jer im posao transplantacijskog koordinatora nije primaran u opisu radnog mjesta. Zbog toga se zalažemo za profesionalizaciju posla transplantacijskog koordinatora kako bi bilo više razgovora s obiteljima, a time i više pristanaka na darivanje organa“, objašnjava Žuljević.

Prema njegovoj ocjeni, BiH ima stručnjake za presađivanje organa, opremljene kliničke centre i kvalitetan zakonski okvir. U Federaciji BiH dijalizom se liječi približno 2.000 pacijenata, a financiranje liječenja osigurava se i preko Fonda solidarnosti.

„Ne razumijem zbog čega zaostajemo za Europom i stagniramo kada su u pitanju transplantacije. Nemam neku posebnu poruku za sve one koji svaki dan čekaju poziv osim da ćemo, ako i iduća godina bude ovako loša, morati radikalno djelovati. Stanje je neizdrživo jer toliko radimo, pokušavamo podignuti svijest kod ljudi i pokrenuti kliničke centre i institucije kako bismo spasili ljudske živote“, kazao je Žuljević.