Na pomolu dogovor o rješavanju ukrajinskog sukoba?
Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski, francuski i ukrajinski predsjednici Vladimir Putin, Francois Hollande i Petro Porošenko i dalje u Minsku pokušavaju postići dogovor o trajnome miru u Ukrajini.Sudjeluju i bjeloruski predsjednik te predstavnici OESS-a.
Nakon cijele noći, razgovori bi mogli potrajati još najmanje pet do šest sati, napisao je na Facebooku savjetnik ukrajinskog predsjednika. Dogovor još nije postignut, no svi svjetski mediji javljaju kako će 'četvorka' potpisati zajedničku izjavu kojom se podupire teritorijalna cjelovitost i suverenost Ukrajine.
Pregovarači okupljeni u Minsku u pokušaju zaključivanja mirovnog sporazuma za Ukrajinu 'nadaju se' da bi Kontaktna skupina, okupljena paralelno u glavnom gradu Bjelorusije, mogla u petak potpisati sporazum, rekao je u četvrtak diplomatski izvor. 'Ima nade da Kontaktna skupina potpiše sporazum, rekao je taj izvor ističući da bi se tekst odnosio 'na konkretnu provedbu sporazuma iz Minska od 5. rujna', prenosi AFP.
Uoči sastanka ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je rekao da je spreman proglasiti izvanredno stanje na cijelom ukrajinskom teritoriju u slučaju neuspjeha mirovnog summita u Minsku. Ponovo je odbacio ideju 'federalizacije' Ukrajine koju predlaže Rusija, što bi omogućilo proruskim separatističkim regijama da vetom blokiraju prozapadno kretanje Ukrajine. Rusija traži federalizaciju Ukrajine kako bi se time onemogućilo da postane članica NATO-a, a ona nudi neku vrstu autonomije, a Doneck i Lugansk žele neovisnost. Ukrajinska nacionalna garda objavila je da je pokrenula ofenzivu protiv proruskih pobunjenika u Mariupolu na jugoistoku zemlje.
Dogovoren prekid vatre i povlačenje teškog naoružanja
Još prekjučer, prije nego što je normandijska četvorka stigla, Kontaktna skupina je, uz posredovanje Rusije i OSCE-a počela pregovore. Predstavnici samopoglašenih republika Doneck i Lugansk i ukrajinske vlasti pregovarali su do dugo u noć. Najlakše se bilo dogovoriti o prekidu vatre i povlačenju teškog naoružanja. No ima puno stvari oko kojih se ne slažu. Ukrajina želi kontrolirati granicu s Rusijom, a Doneck i Lugansk to ne mogu prihvatiti, jer se pribojavaju kako bi time prestao dotok oružja i druge pomoći iz Rusije, a oni sami bili vrlo brzo poraženi. Ukrajinska strana želi i da se snage Donecka i Luganska vrate na položaje koje su imali nakon posljednjeg primirja u Minsku prije pet mjeseci otkad su snage Donecka i Luganska prilično napredovale, a to se ne čini nimalo izglednim.
hrt.hr
