NEKA DJECA OSTANU DJECA: Nema mobitela, šminke, energetskih i alkoholnih pića, cigareta…
Osnovna škola fra Didak Buntić u Čitluku za učenike ima nova pravila kućnog reda protiv “krađe djetinjstva”.
Cilj ovih zabrana je poticanje socijalnih interakcija među djecom i mladima na zdrav i društveno prihvatljiv način. Neka djeca budu i ostanu što duže djeca, zdrava, opuštena i neopterećena digitalnim sadržajima koji im kradu najljepše dane djetinjstva”, poruka je učitelja i Uprave Škole.
Odluka Škole stupa na snagu u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine, poručili su iz ove osnovne škole, piše Dnevni list.
U Osnovnoj školi fra Didaka Buntića od jučer su na snazi nova pravila kućnog reda ove škole: zabrana mobitela i ostalih digitalnih uređanja, šminkanja, bojanja kose, lakiranja noktiju, unošenja i konzumiranja energetskih i alkoholnih pića, kao i različitih opojnih sredstava (cigarete, elektronske cigarete, … ), kao i pretijesna i nepristojna odjeća koja ne priliči dječjem uzrastu.
“Neka djeca budu djeca” Školski odbor Osnovne škole fra Didaka Buntića je 16. ožujka 2026. godine, a na prijedlog Učiteljskog vijeća i u suradnji s Vijećem roditelja Škole, jednoglasno donio odluku za učenike Škole o potpunoj zabrani unošenja mobitela i ostalih digitalnih uređaja u prostorije Škole. Kako su izvijestili iz čitlučke škole, shodno tome, Školski odbor je pristupio usvajanju novog Kućnog reda Škole, kao i izmjenama i dopunama Pravilnika o pedagoškim mjerama dana 27. travnja 2026. godine. Zabranom su obuhvaćeni svi učenici, osim onih kojima je pametni telefon potreban iz zdravstvenih razloga koji se dokazuju potvrdom zdravstvenih ustanova. Novim Kućnim redom se također učenicima zabranjuje šminkanje, bojanje kose, lakiranje noktiju, unošenje i konzumiranje energetskih i alkoholnih pića, kao i različitih opojnih sredstava ( cigarete, elektronske cigarete, … ), pretijesna i nepristojna odjeća koja ne priliči dječjem uzrastu.
“Cilj ovih zabrana je poticanje socijalnih interakcija među djecom i mladima na zdrav i društveno prihvatljiv način. Neka djeca budu i ostanu što duže djeca, zdrava, opuštena i neopterećena digitalnim sadržajima koji im kradu najljepše dane djetinjstva”, poruka je učitelja i Uprave Škole. Odluka Škole stupa na snagu u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine”, poručili su iz ove osnovne škole.
BiH bez državnog zakona o zabrani mobitela u školama Jedna od prvih škola koja je učenicima zabranila korištenje mobitela je Osnovna škola Čerin. I to traje već četvrtu godinu, a školska uprava ističe kako je među učenicima očito poboljšanje socijalizacije, usredotočenosti na školski sadržaj, veća kreativnost i sl. Primjerice, slično su uradili i u Osnovnoj školi Travnik i još nekoliko škola u BiH.
Djeca su već u ranom razvoju prepuštena dobno neprimjerenim sadržajima u digitalnom prostoru, a roditeljski odgoj ili gubi svoj utjecaj ili su nedovoljno upoznati s aktivnostima djeteta na društvenim mrežama. Na žalost, a kako se može vidjeti i prema mnogi istraživanjima ove pojave diljem svijeta, mnogi roditelji gube utjecaj za sprječavanje ili barem ublažavanje posljedica utjecaja na razvoj djeteta, sve teže s djecom komuniciraju, a sustav u većini još nema i kasni s konkretnim odgovorom.
Nekontroliran i stalan utjecaj sadržaja s društvenih mreža, prema riječima stručnjaka, ima vrlo ozbiljne posljedice na razvoj samopouzdanja kod djeteta, osjećaj prihvaćenosti, kao i osude zbog neuklapanja u nametnute stereotipe.
Nakon što je i znanstveno dokazano da društvene mreže negativno utječu na djecu uzrokujući anksioznost, nisko samopoštovanje, ovisnost, cyberbullying (elektroničko nasilje) i izloženost neprimjerenom sadržaju, mnoge države svijeta uvode zabranu upotrebe mobitela za mlađe maloljetnike te ograničenja do 16. godina. Također, kao posljedica modnih trendova i novih beauty standardima na društvenim mrežama, djevojčice se već s 10 godina počinju šminkati i koristiti proizvode za uljepšavanje kako bi bile u skladu sa smjernicama koje im se prikazuju.
Unatoč inicijativama pojedinih parlamentaraca, u BiH ne postoji jedinstven državni zakon, kao ni zakon na razini entiteta koji zabranjuje, primjerice, nošenje mobitela u školama, ali je trend zabrane korištenja ili potpunog unošenja mobitela u osnovnim školama sve izraženiji te ovu odluku donose samostalno pojedine škole. Međutim, prepoznajući problem, ova ograničenja uvode mnoge zemlje.
EU priprema ograničenja na razini
Unije Upotreba mobitela među učenicima škola diljem Europe posljednjih godina jedna je od najčešćih tema kada se govori o obrazovanju, a postoji. Europski zastupnici žele da EU poduzme odlučnije mjere za zaštitu maloljetnika na Internetu, uključujući uvođenje dobne granice od 16 godina i zabranu najštetnijih praksi koje stvaraju ovisnost. Kako bi se pojačala zaštita, predložena je usklađena europska digitalna dobna granica od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i asistentima koje je stvorila umjetna inteligencija.
Prema prijedlogu, maloljetnicima u dobi od 13 do 16 godina pristup bi se mogao omogućiti, ali uz pristanak roditelja. Francuska je 2018. zabranila mobitele u svim osnovnim i srednjim školama. Nizozemska je proširila zabranu sa srednjih na osnovne škole. Švedska dopušta školama da same odluče o regulaciji. Slične mjere postoje u Engleskoj, Finskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Cipru. Australija je u prosincu prva uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, a dosad je barem dvanaest europskih zemalja donijelo – ili razmatra zakone koji postavljaju minimalne dobne granice – obično između 13 i 16 godina – za korištenje društvenih mreža. EU također priprema aplikaciju za provjeru dobi.












