Nema više neoporezivih primanja

Primanja do 700 maraka neće biti oporezivana, od 700 do 1500 maraka će biti oporezivana sa 10 posto, a ona iznad 1500 maraka sa 20 posto, rekla je ministrica Milićević ustvrdivši kako je ovim teret prebačen na bogatije stanovništvo

Sva primanja koja jedan radnik u Federaciji prima bit će oporeziva, novina je iz jučer usvojenog Zakona o porezu na dohodak.

Federalna ministrica financija Jelka Milićević kazala je kako se jučer usvojenim prednacrtima zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima uvode isti standardi za sve, kao i harmoniziraju propisi sa RS-om. Kada je u pitanju porez na dohodak sva primanja manja od 700 maraka su neoporeziva.

Ministrica je objasnila  da će kod poreza na dohodak postojati tri stope.

”Primanja od 700 do 1500 maraka će biti oporezivana sa 10 posto, a ona iznad 1500 maraka sa 20 posto”, rekla je Milićević ustvrdivši kako je ovim teret prebačen na bogatije stanovništvo. Na pitanje da li su zakoni usuglašeni sa poslodavcima i sindikatima Milićević je kazala kako poslodavci imaju svoje interese, a da sindikati nisu ni iznijeli nikakav konkretan prijedlog. Osvrnula se i na nove propise iz oblasti doprinosa.

”Mi smo opterećenja koja su bila 41,5 posto smanjili i sada su 33 posto. To je značajno smanjenje koje je tražilo proširenje osnovice da se ne bi ugrozili fondovi”, rekla je Milićević.

Pojedinosti

Iz Vlade FBiH su kazali i kako su u osnovicu dohotka uključene naknade na ime toplog obroka, prijevoza i regresa, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

”Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostalog. Sužavanje izuzetih prihoda koji se ostvaruju iz proračuna svih razina vlasti ili vanproračunskih fondova, kao i ograničavanja visine ovih izuzetih prihoda, predstavlja drugi vid proširena osnovice dohotka’’, rekli su iz Vlade.

Kod oporezivanje samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, vrši se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenog samoupošljavanjem i takozvanim freelanceringom koji se, usljed razvoja informacionih tehnologija, intezivno razvija na teritoriji FBiH. Između ostalog, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, to jest dividende ili raspodjele dobiti, samo ukoliko se izvrši njena isplata vlasnicima kapitala – fizičkim osobama, dakle samo u momentu kad dividenda postaje dohodak. Oporezivanje dohotka od imovine je zadržano na razini postojećeg Zakona o porezu na dohodak jer propisi o ovom oporezivanju postoje na županijskoj razini.

Proširenje osnovice

Kada je u pitanju Nacrt zakona o doprinosima iz Vlade kažu kako je cilj pojednostavljenje obračunavanja i plaćanja doprinosa, kvalitetniji nadzor i jačanje financijske discipline. Novim zakonom su obuhvaćeni doprinosi za sva obvezna osiguranja, što je posebno značajno kako bi jednim zakonom bila uređena ova oblast i izbjegnuta velika neujednačenost u pogledu stopa, osnovica i obveze doprinosa. Propisivanje obveze poslodavcu da podnosi izvješće o iznosu obračunatih doprinosa i u slučaju kada ne isplati plaću, rezultirat će raspolaganjem podataka o točnim iznosima dugovanja, pa će Porezna uprava moći pravovremeno poduzimati aktivnosti u cilju naplate.

”Predloženim rješenjima ukidaju se doprinosi na teret poslodavca, a zbirna stopa doprinosa se smanjuje sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. Istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, osim na plaće i na naknade za obrok, prijevoz i regres, kažu iz Vlade. Ubuduće će se na primanja iz osnova privremenih i povremenih poslova, povremenih samostalnih djelatnosti i drugih aktivnosti (ugovori o djelu, članstvo u povjerenstvima, upravnim i nadzornim odborima i slično) obračunavat će se doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje po stopi od 18,5 posto i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,5 posto ukoliko nositelj primitka nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko jeste, obveznik je doprinosa samo za mirovinsko osiguranje, a uplaćeni doprinosi će mu biti uključeni u mirovinsku osnovicu, sukladno novom Zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju.

Jučer je usvojen i Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom. Ministar zdravstva federacije Vjekoslav Mandić rekao je kako pravo na liječenje biomedicinski potpomognutom oplodnjom na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja izvantjelesne oplodnje, uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu.

Donesena je jučer odluka i o dodatnim zaduženjima kod komercijalnih banaka, ali i odlučeno da se dopuni Izvještaj o radu Vlade Federacije  za 2016. godinu. Ovakva odluka uslijedila je jer Zastupnički dom Parlamenta BH nije usvojio plan koji je ranije poslan.

29 milijuna eura za zapošljavanja

Vlada je prihvatila zaduženje po Sporazumu o zajmu između BiH i Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu do 29.447.500 eura. Ministrica Jelka Milićević je kazala kako će sredstva ovog zajma biti korištena za financiranje Projekta podrške zapošljavanju čiji je cilj doprinos širem programu zapošljavanja, fokusiranom na povećanje zaposlenosti i pristupu radnim mjestima jačanjem obima i pružanja usluga aktivnih mjera tržišta rada (ALMP) javnih službi za zapošljavanje. Sredstva zajma se odobravaju Federaciji s rokom otplate od 32 godine, i grace periodom od sedam godina. Jučer je Vlada donijela uredbe o prestanku važenja tri uredbe koje su donesene na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u Federaciji, a za koji je Presudom Ustavnog suda FBiH od 7.12.2016. godine utvrđeno da nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije BiH.

Novac od prodaje državnih poduzeća za troškove

Vlada je donijela četiri odluke o izdvajanju dijela sredstava ostvarenih prodajom državnog kapitala u Fabrici duhana Sarajevo i Bosnalijeku.  Iz sredstava ostvarenih prodajom državnog kapitala u Fabrici duhana Sarajevo izdvojen je iznos od 8.141.682,60 KM za potrebe sanacije i osiguranja osnovnog kapitala Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Za ovaj zavod je za iste namjene izdojeno i 4.437.209,39 KM ostvarenih prodajom državnog kapitala u Bosnalijeku. Sredstva iz istih izvora namijenjena su i za financiranje Agencije za privatizaciju u FBiH: 2.000.000 KM od prodaje državnog kapitala u Fabrici duhana Sarajevo i 1.000.000 KM od prodaje državnog kapitala u Bosnalijeku.

Koeficijenti

Federalna vlada donijela je četiri odluke o utvrđivanju osnovica i koeficijenata za izračun mjesečnih novčanih naknada za pripadnike boračke populacije i članove njihovih obitelji. Osnovica za isplatu mjesečnih novčanih naknada dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih obitelji u 2017. godini je utvrđena u iznosu od 641,66 KM, a koeficijent je 0,965248. Utvrđena je osnovica za određivanje visine mjesečnih novčanih naknada korisnika boračko-invalidske zaštite u FBiH za 2017. godinu (invalidnina), u iznosu od 867,50 KM uz koeficijent 0,965257. Ove odluke donesene su u skladu sa Zakonom o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih obitelji i Zakona o pravima branilaca i članova njihovih obitelji, kao i za korisnike prava boračko-invalidske zaštite koji su to pravo stekli do 6.4.1992. godine, piše Dnevni list.