fbpx
Nevenka Šarčević: O likovnoj koloniji u Rami, međunarodnog karaktera

Nevenka Šarčević: O likovnoj koloniji u Rami, međunarodnog karaktera

U nedjelju 2. rujna, u 19 sati, na župi Gračac prigodnim programom započela je ramska likovna kolonijameđunarodnog karaktera.Kolonija okuplja likovne umjetnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore (Grgur Akrap, Muhamed Bajramović, Hamo Čavrk, Petar Dolić, Martina Grlić, Anto Kajinić, Zoran Kruta, Josip Lovrenović, Momčilo Macanović, Mia Matijević, Josip Mijić, Ana Ratković-Sobota, Stjepan Šandrk, Perica Vidić, Matko Vekić).

Za mjesto održavanja kolonije odabran je ovaj nedavno okončan ugodan sakralni i kulturni prostor župe Gračac. Pokrovitelj kolonije jest načelnik općine Prozor-Rama, Jozo Ivančević, a domaćin župnik župe Gračac, fra Mato Topić.

Nakon predavanja fra Stjepana Lovrića o povijesnim i zemljopisnim karakteristikama Rame, povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević održala je kratko uvodno predavanje u kojemu je između ostaloga istaknula kako su neki od sudionika ranije ostvarili zapažena djela u Rami.

„Slike Matka Vekića biblijske tematike (Posljednja večera, Evanđelisti, Krštenje u Jordanu) u blagovaoni su samostana na Šćitu. Isto tako, Vekićje nedavno naslikao impozantno ulje na platnu (210x340cm) naziva Ramsko jezero, odnosno pogled na ramski krajolik iz vizure koja prikazuje branu. Ta je slika bila izložena u lipnju ove godine u Muzeju Mimara u Zagrebu, na izložbi PanoRama-pola stoljeća čuvanja likovne memorije. Uskoro će biti postavljena kao dio inventara nove vijećnice općine Prozor-Rama, a na slici su već u Zagrebu uočene slojevite mogućnosti interpretacije u povezanosti između forme i sadržaja. (…) Zatim, u koloniji sudjeluje i kipar Petar Dolić, autor javnog spomenika Tvrtkov biljeg kod Prozora postavljenog prošle godine u rujnu te unutarnjeg uređenja svetišta upravo crkve svetog Ante na Gračacu gdje se sada nalazimo.

 

Tema likovne kolonije Duhovno i estetsko – likovna umjetnost Rame u Bosni Srebrenoj

„Tema likovne kolonije jest Duhovno i estetsko – likovna umjetnost Rame u Bosni Srebrenoj, a program kolonije obuhvatit će različite sadržaje kojim će se sudionike nastojati potaknuti na stvaranje kroz neposredan uvid u povijesno, prirodno, etnografsko, religiozno, kulturno značenje Rame. O suvremenoj likovnoj umjetnosti u Rami, napose o njezinu početku, ne može se govoriti bez govora o djelima koje je ostvario slikar Josipa Biffela (rođ.1933.). Naročito je ovih dana potrebno govoriti jer smo se prije mjesec dana od njega oprostili. Umro je 5.kolovoza u Zagrebu.“ (…)

„Biffel je ostavio nezamjenjiv trag u povijesti umjetnosti ramskog kraja. Njegov angažman u šćitskoj crkvije „kamen međaš“ za ramsku likovnu temu.Došao je u Ramu 1968. godine tijekom obnove crkve koja je započela 1965. godine, a koju je vodio tadašnji gvardijan i župnik na Šćitu, fra Eduard Žilić. Iako je Biffelovdje došao na početku svoje karijere, oslik na Šćitu bio je slikarski izazov kojim je potvrdio iznimnu ozbiljnost, i posvećenost te je ostvario jedno od kapitalnih djela suvremene umjetnosti religioznog karaktera Bosne Srebrene.“ (…)

“Ono što je intrigantno jest daje na osliku u svetištu s temom Marija zaštitnica ramskog puka likovno izrazio i na jednom mjestu objedinio sve ono bitno za religiozni, povijesni i kulturni identitet Rame. Prikazao je ljude iz Rame; puk i franjevce, franjevačke svece te u središtu, Gospu Milosnu (čija je slika odnesena u Sinj 1687.godine). Nakon Biffela u sakralnim prostorima ramskih franjevaca stvarali su likovna djela i drugi suvremeni umjetnici (Josip Poljan, Đuro Seder, Mile Blažević, Kuzma Kovačić, Dražen Troglić,…). Na neki način, za povijesno-umjetničku baštinu Rame može se reći da nosi ramski predznak jer se ona referira na važne povijesne događaje, inspirira narodnim predajama o herojskim povijesnim ramskim osobnostima, ali i lokalnom etnografskom tradicijom.“

Na kraju je Šarčević završila svoje predavanje sljedećim riječima: „Činjenica jest kako su mnoga od ovih djela nastajala i nastaju istovremeno i unatoč nezahvalnim uvjetima, i u različitim unutarnjim pretumbacijama. Franjevci likovno djelo ne koriste kako bi bili pretenciozni kolekcionari, ili kako bi selektivno prenaglašavali određene povijesne ili ideološke kontekste, ili da bi doslovno ilustrirali neke događaje iz Svetog Pisma, nego su još s Biffelovim oslikom u svetištu šćitske crkve uvidjeli kako umjetničko djelo jedino ima potencijal da zadrži ono trajno. Dakle, ako je autentično da kroz njega progovaraju univerzalne ljudske vrijednosti. Kako se to odvija, to je tajna stvaranja o kojoj će vam, nadam se na neki način izraziti kipari te slikari i slikarice koji su ovdje na ramskoj međunarodnoj likovnoj koloniji.“

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar