Od 1. siječnja 2016. lakše do posla u Njemačkoj

Od 1. siječnja 2016. lakše do posla u Njemačkoj

Kako smo već ranije i najavljivali, svi građani zemalja zapadnog Balkana od 1. siječnja 2016. godine lakše će se zapošljavati u Njemačkoj.

Naime, kako je objavio Savezni ured za migracije i izbjeglice, kako bi se lakše zaposlili u Njemačkoj građani zemalja zapadnog Balkana u svojoj domovini mogu podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne dozvole u nadležnom veleposlanstvu SR Njemačke. Ako je riječ o ljudima koji već žive u Njemačkoj i zatražili su azil, ove osobe nakon 1. studenog 2015. godine moraju napustiti Njemačku, ako tamo žive i ako su podnijeli zahtjev za azil nakon 1. siječnja, a prije 1. studenog 2015. godine, prenosi croexpress.eu.

Ako znamo kako za hrvatske državljane od 1. srpnja ove godine ne trebaju radne dozvole za rad u Njemačkoj, ne treba sumnjati kako će se mnogi građani Hrvatske, BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije odlučiti put Njemačke.

Preduvjeti

Nakon toga u svojoj domovini mogu podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne dozvole. Preduvjeti su: potrebno je imati konkretnu, obvezujuću ponudu za zaposlenje na radno mjesto u Njemačkoj; ne smije postojati osoba iz Njemačke ili zemlje Europske unije koja bi stajala na raspolaganju za to slobodno radno mjesto; plaća ne smije biti manja od one drugih posloprimatelja na usporedivim radnim mjestima. Uz to, navodi se kako nisu potrebne posebne kvalifikacije.

– Zemlje zapadnog Balkana smatraju se zemljama sigurnog podrijetla. Zbog toga njihovi državljani nemaju skoro nikakve šanse da u Njemačkoj budu priznati kao izbjeglice te ovim postupkom mogu izbjeći eventualni izgon iz zemlje. Regulacija je vremenski ograničena do 2020. godine, navode iz njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice.

Veliki problem

S problemom iseljavanja mladih, visoko obrazovanih osoba posljednjih godina muku muče sve zemlje regije, naročito BiH. Nemogućnosti zaposlenja, besperspektivnost, beznađe, korupcija, kriminal i nepotizam sve više ljudi tjera da “glavom bez obzira” napuštaju našu, ali i zemlje regije.

Nažalost, sve ukazuje na to da će se taj trend na snazi održati i sljedećih godina, čemu svjedoče i sve relevantne analize domaćih i međunarodnih institucija. Primjerice, Istraživanje Unije za održivi povratak u našoj državi došlo je do frapantnih podataka kako je od sredine 2013., do danas iz BiH otišlo više od 68.000 građana, međutim to kao da i nije previše briga domaćih političkih elita. Ako se stvari ne počnu mijenjati za 360 stupnjeva, vrlo skoro ćemo i doslovno doći do situaciju koja je do sada bila šala – da će više Hrvata biti u Njemačkoj nego u BiH. Ništa bolja situacija kada je u pitanju iseljavanja nije ni s Bošnjacima i Srbima.

Najtraženija zanimanja

Kada su u pitanju zanimanja koja su deficitarna u Njemačkoj, situacija je slična kao i prethodnih godina – najviše se traže radnici u zdravstvu i građevini. Naime, u Njemačkoj se traži liječničko osoblje sa srednjom stručnom spremom (medicinske sestre, itd.) ali i visokoobrazovani kadar, odnosno liječnici. Uz to, vrlo su česti natječaji za poslove u industriji metala, trgovini, transportu i logistici, traže se strojarski tehničari, automobilski tehničari, električari, njegovatelji, bravari, zavarivači, itd.

Minimalna satnica 8,5 eura

Kako je još u srpnju, nakon liberalizacije radnog zakonodavstva za hrvatske radnike, kazala njemačka ministrica rada Andrea Nahles minimalna satnica u toj zemlji 8,50 eura bruto, odnosno oko 7,3 eura neto. Ono što treba kazati jeste kako su cijene nekretnina, bilo da ih želite kupiti ili iznajmiti, kudikamo veće nego je to slučaj u BiH i Hrvatskoj. Kada je u pitanju hrana i piće te odjeće i obuće, zbog velikog broja trgovačkih lanaca i malih trgovina pojedine namirnice su čak i jeftinije nego je to slučaj u nas. Prema tome, ukoliko bi se četveročlana obitelj iz BiH odlučila put Njemačke, te morama iznajmiti stan, za normalan život suprug i supruga bi trebali imati posao, jer s jednom plaćom (ukoliko nije liječnička, inženjerska, rukovodeća, isl.) teško bi se “sklapao kraj s krajem”.
dnevni-list.ba

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar