• Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive
  • Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive

Održana radionica o zimskoj rezidbi šljive

U organizaciji udruge “Eko plod”, Općine Prozor-Rama te organizacije Help održana je radionica na temu zimske rezidbe šljive. Radionicu je ispred Helpa održao Semir Nevorić, inženjer poljoprivrede i direktor Opšte poljoprivredna zadruga “VIP Drina” iz Ustikoline. Zimska rezidba šljive demonstrirana je u pet voćnjaka korisnika Helpovog projekta, a čiji se voćnjaci nalaze u Rami.

Današnji rad na terenu u sklopu je projekta organizacije Help koji potpomaže poljoprivrednu proizvodnju u BiH. Na terenu je u sklopu radionice demonstrirana zimska rezidba šljive. Pokazani su neki uzgojnih oblici poljoprivrednim proizvođačima, kako doći do što kvalitetnijeg uzgoja te kako podići nivo proizvodnje na području općine Prozor-Rama. Osim zimske rezidbe tema je bila i adekvatna zaštita, po konceptu integralne proizvodnje po uzoru i prema iskustvima suradnika iz Švicarske. Krajnji cilj jest upravo postizanje što boljeg ploda šljive.

 

Općina Prozor-Rama i „Eko-plod“ u prošloj godini su podijelili 11 380 sadnica šljive. Generalno  se u BiH najviše sadi Čačanka, njeni varijeteti,  zatim Stanley, Hanita te Jojo

 

“Na idućoj ljetnoj radionici, o korekciji zimske rezidbe, vidjet ćemo kako se određene sorte ponašaju. Znamo da je tu osim Čačanke, Stanley-a ili Hanite poznata i takozvana Požegača, ali pojavom šarke i drugih štetočina, sorta je dosta oštećena, ali je generalno vrlo zahvalna sorta, čiji plod čak i ne mora nužno biti pogođen šarkom. Međutim, prelazi se polagano na sorte koje su otporne na šarku, gdje nema problema da prilikom berbe dolazi do opadanja cijelog ploda biljke.

Mislim da je za pohvaliti napore Općine te udruge “Eko plod” za podizanje zasada šljive. Bosna i Hercegovina je uvijek bila poznata po izvozu ploda šljive, pa čak i u vrijeme austrougarske vladavine u cijelu Europu. Cilj je da se takvo stanje vrati, tržište za to postoji”, rekao je Semir Nevorić, inženjer poljoprivrede i voditelj današnje radionice.

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar