PanoRama

Rama, prelijepi dio Bosne i Hercegovine, koji je svoje granice i ime poznavao još u doba srednjovjekovne bosanske države, smještena je po mnogo čemu na onom „i“ između Hercegovine i Bosne, na prozoru (kao što gradić Prozor u njoj samim imenom kaže) jedne pokrajine u drugu, suočava se danas s demografskom katastrofom. Razlozi su višeslojni i o njima bi se imalo prostora pisati iz mnogih uglova, od političkih i ekonomskih pa sve do socijalno-psiholoških, no to izlazi izvan okvira ovoga teksta i kompetencije autora.

Nisu seobe za Ramu nažalost novost. Seljenje je jedna od konstanti ovog prostora, sve od one velike seobe Ramljaka u Cetinsku krajinu (središnja Dalmacija) koja se dogodila krajem 17. stoljeća u jeku sukoba Venecije i Turske, pa do one koja se izvodila tokom tragičnih, a za mnoge sramotnih, ratnih godina 1990-ih o kojima se govorilo i govori od haških do sarajevskih sudnica; a što u našem podijeljenom i etiketiranju sklonom društvu predstavlja i predstavljat će teret mnogim velikim, humanim i zaslužnim pojedincima iz ovoga kraja, kakvih je doista nemal broj.

Rama prije potopa

Između tih dviju vremenskih ograda smjestilo se još mnogo događaja koji trajno obilježavaju kolektivnu memoriju ovog prostora. Jedan od njih smjestio se u listopad 1942. kada je oko 1500 nenaroužanih civila, prostih seljaka, iz Rame stradalo od četnika Draže Mihailovića. O tome se nažalost ili predugo šutjelo ili nije pričalo na pravi način, sve do prije nekoliko godina, znanstvenog skupa u Prozoru, ozbiljnog historiografskog rada prof. dr. Ive Goldsteina, i knjige Rama 1942. za koju je Miljenko Jergović napisao da je „jedinstvena u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj kulturi. Nema druge takve, i slabe su prilike da bi je skoro moglo biti“.

Drugi kataklizmički događaj smjestio se u 1960-te godine, kada je za potrebe izgradnje hidroakumulacije Ramsko jezero potopljen čitav pitomi dio ovog kraja uz dolinu rijeke Rame, a tisuće ljudi bilo prisiljeno otići u tuđinu, ponajviše u Hrvatsku, od njezinog jednog do drugog kraja.

Pogled na Ramsko jezero iz sela Rumboci

U povodu 50. obljetnice raseljavanja Ramljaka zbog izgradnje jezera, općina Prozor-Rama organizira likovnu izložbu u Zagrebu u muzeju Mimara, koja će održati od 4. do 10. lipnja 2018.

Izložba nosi naziv „PanoRama – pola stoljeća likovnoga čuvanja memorije“. Na ovoj izložbi bit će izloženi radovi na temu Rama poznatih umjetnika Petra Dolića, Martine Grlić, Pavla Pavlovića, Zlatana Pinteka, Blaženke Salavarda, Mohamada Davida Shreima, Stjepana Šandrka i Matka Vekića.

Čitateljima iz Zagreba i svima koji su u prilici preporučujemo ovaj vrijedan kulturni događaj, posebno onim mnogima podrijetlom iz Rame (odakle potječe i Prometej, odatle ovoliki senzibilitet za temu), jer na ovaj način Rama se na neki način izdiže iznad sebe.

Također, u rujnu/listopadu ove godine u Prozoru će se održati znanstveno-stručni skup Rama i Ramljaci: Od prisilnog raseljavanja do nove integracije sa starim krajem sa učešćem mnogih stručnjaka iz različitih oblasti rada, iz BiH, Hrvatske i šire.

Ostavite predrasude iza sebe (kojih je nemalo, svjedočio im je pisac ovih redaka i previše), posjetite Ramu i uživajte u mnogim ljepotama ovog jedinstvenog dijela naše zemlje.

Prometej.ba/F.Š