Papa Franjo u Švedskoj rekao da reformacija ima dobre strane
Papa Franjo je priznao dobre strane reformacije koju je potaknuo Martin Luther, pozivajući na nastavak dijalog s luteranima koji su se prije petsto godina odijelili od Rima.
Papa je u Švedsku stigao kako bi sudjelovao na zajedničkoj komemoraciji u povodu obljetnice protestantske reformacije, jednog od najvažnijih poglavlja u povijesti kršćanstva, koja je donijela raskol između protestanata i katolika.
Prva zajednička ekumenska komemoracija posvećena je njemačkom katoličkom redovniku Martinu Lutheru koji je u 16. stoljeću potaknuo crkveni raskol, a mogla bi pridonijeti uklanjanju predrasuda koje katolici i protestanti još imaju jedni o drugima. Njome će početi godina obilježavanje petstote obljetnice reformacije.
Papino putovanje oduševilo je katoličke i luteranske teologe koji već pedeset godina naporno rade na približavanju dviju vjera. Zajednička komemoracija Katoličke crkve i Svjetskoga luteranskog saveza ((LWF), koji okuplja 145 crkvi u luteranskoj tradiciji, dio je napora da se prevladaju povijesne razlike.
Papa Franjo prvi je papa koji je u gotovo tri desetljeća posjetio većinski luteransku Švedsku. Prije njega tu je zemlju posjetio Ivan Pavao II. 1989. godine.
Franjo, prvi papa koji je posjetio Švedsku u zadnjih gotovo trideset godina, izjavio je to na zajedničkoj molitvi u luteranskoj katedrali u Lundu, gdje je poručio i da luterani i katolici moraju ispraviti prošle pogreške i zatražiti međusobni oprost. Moramo također s ljubavlju i poštenjem gledati na našu prošlost, priznajući pogreške i tražeći oproštenje jer je Bog naš jedini sudac, rekao je Papa u katedrali koja je oduzeta katolicima kada je luteranizam u 16. st. postao državna vjera.
Martin Luther, njemački redovnik, pokrenuo je Reformaciju 1517. objavivši 95 teza u kojima je Katoličku crkvu kritizirao zbog korupcije u Rimu, napose kupnje crkvenih povlastica, nepotizma, lihvarstva i prodaje indulgencija. To je prouzročilo dubok, nerijetko i politički raskol u Europi i kršćanstvu, potaknuvši među ostalim i Tridesetogodišnji rat, uništavanje engleskih samostana i paljenje velikog broja “heretika” na obje strane.
U svom obraćanju tijekom zajedničke molitve u Lundu, gdje je utemeljen Svjetski luteranski savez, Sveti Otac je priznao da su Luther i Reformacija donijeli i nešto dobro, ponajprije jer su isticali važnost Evanđelja. Sa zahvalnošću priznajemo da je Reformacija omogućila da Sveto Pismo bude više u središtu života Crkve, istaknuo je.
Papa je nazvao Luthera “pametnim čovjekom” koji je bio jako zabrinut zbog korupcije, svjetovnosti, pohlepe i želje za vlasti koji su u to vrijeme vladali u Katoličkoj crkvi. Kao katolici i luterani krenuli smo zajedničkim putem pomirbe, rekao je Papa u homiliji.
Imamo prigodu da ispravimo prijeloman trenutak naše povijesti nadilazeći kontroverze i neslaganja koji su nas nerijetko sprječavali da se razumijemo, dodao je. Priznajemo da ima puno više toga što nas ujedinjuje nego što nas dijeli, istaknuo je Martin Junge, glavni tajnik Svjetskog luteranskog saveza (LWF) u svom nagovoru.
Teološki dijalog katolika i luterana počeo je prije 50 godina, ali im službeno još nije dopušteno da se pričešćuju u onoj drugoj Crkvi. Neki su očekivali veće pomake tijekom Papina pohoda. No u zajedničkoj izjavi zapravo se potvrđuje status quo i kaže da obje Crkve zauzeo rade na pronalaženju rješenja.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u ponedjeljak obje Crkve ističu da im doktrinarne razlike neće biti zapreka za suradnju u vezi sa socijalnim pitanjima kao što su siromaštvo i migracije.
