fbpx
Pogled na Radušu i pogled sa Raduše

Pogled na Radušu i pogled sa Raduše

U podnožju planine Raduše sa južne strane smjestilo se Rumbočko polje, na oko 1200 metara nadmorske visine, danas zaraslo zbog neodržavanja, a nekoć travorodne livade koje su se i orale, o čemu svjedoče obrve i gromile. Sa polja se prema sjeveru pruža predivan pogled prema planini Raduši s najvišim vrhom Idovcem (1956 m n.v.) Raduša je planina koja je ujedno i razdjelnica jadranskog i crnomorskog sliva: sve vode koje izviru južno odlaze u Jadransko more, a sjeverno od Raduše u Crno more. Uspon na Radušu s južne strane nije naporan za planinare i sve ljubitelje prirode jer do vrha je oko 6 kilometara uređene staze bez velikih strmina. Zimi put otežava snijeg. Tako je bilo i posljednjeg dana siječnja kada sam odlučio posjetiti snježni vrh Idovac koji pruža predivan pogled prema Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Po sunčanom vremenu uspon je trajao oko dva sata, uz prosječnu visinu snijega oko 40 cm.

Na vrhu je prohladno s laganim vjetrom sjeverozapadnog smjera. Vidljivost odlična. Na koju god stranu da usmjerimo pogled možemo se diviti prirodnim ljepotama, predivnim planinama.

R – Raduša; V – Vran; Č – Čvrsnica; P – Prenj; K – Kamešnica; B – Biokovo; C – Cincar; VR – Vranica; K.P. – Kupreško polje

Pogledom usmjerenim prema sjeveru vidimo planinu Vlašić koja se nalazi u centralnom dijelu BiH, s najvišim vrhom Paljenikom (1943 m n.v.). U njegovom podnožju smješten je Travnik.

S pogledom usmjerenim prema istoku ističe se planina Vranica s najvišim vrhom Nadkrstacom (2112 m). Vranica je nadaleko poznata kao pitoma planina sa mnogo pašnjaka, a ujedno je i razdjelnica Vrbasa i Bosne. Na samoj planini nalazi se i Prokoško jezero. Za razliku od Raduše na kojoj se ne nalaze izvori, Vranica je prepuna izvora pitke vode.

Prema jugoistoku pogled doseže do Prenja, planinskog masiva kojeg okružuju jezera i rijeke. Smiešten je u sjevernom dijelu istočne Hercegovine a najviši vrh je Zelena glava (2155 m). Prenj je poznat po svojoj surovosti, planinari ga smatraju najsurovitijom planinom u BiH i predstavlja pravi izazov za osvajanje najvišeg vrha.

Pogledom usmjerenim prema jugu obzorje nam zatvara jedna od najvećih planina u BiH, Čvrsnica, s najvišim vrhom Pločno (2228 m), sastavni dio parka prirode Blidinje.

 

Sjevernije od Čvrsnice je Vran, kojeg od Čvrsnice dijeli samo Dugo polje. Najviši vrh Vrana je Veliki Vran (2074 m n.v.). Vran je prepun udolina i vrtača.

Jugozapadno od Vrana pogled završava s krajnjom točkom prema Jadranskom moru, a to je planina Biokovo (RH) s najvišim vrhom Sv. Jurom (1762 m). Na samom vrhu je i odašiljač HRT-a visok 90 m i tako vrh s odašiljačem je najviša točka u RH s visinom od 1850 m. Na planini se nalaze mnogobrojne jame, a poznata je i po tzv. mrežastom kršu.

Kamešnica je prirodna granica Hrvatske i BiH, jugozapadno od Livna, s najvišim vrhom Konj (1856 m). Planina je pogodna za planinarenje u proljetnim i ljetnim mjesecima.

Sjeveroistočno od Livna, a zapadno od Raduše, između Kupreškog i Glamočkog polja, nalazi se Cincar s najvišim vrhom 2006 metara.

U podnožju Raduše nalazi se Vukovsko polje, koje je dio Kupreškog polja.

Pripremio: Ilija Šarčević, Prometej.ba

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar