Pošta u Prozoru
U Prozoru je prva pošta otvorena 1. 8. 1881. i to kao vojna pošta pod brojem 40.[1] Pripadala je poštanskom području Travnik.
„Prozor, MP & TA je gradić na glavnoj cesti Bugojno – Jablanica, na 700 m nadmorske visine. Do željezničke stanice Rama 25, a do Bugojna 43 km. Kotarski ured i sud, komanda, oružnička postaja, ambulanta, vodovod, osnovna škola i mekteb. Voćarstvo, vinogradarstvo i proizvodnja tepiha. Pokrajina se u srednjem vijeku zvala Rama i pripadala je Hrvatskoj, kao i Plivska župa. Ugarsko-hrvatski kralj Bela 1135. godine nosio je i titulu Kralj od Rame. Ima 1100 stanovnika.“[2]
Pošta je prevožena kolima do željezničke postaja Rama, a odatle dalje vlakom. Na putu do postaje Rama bila su sljedeća stajališta: Duge (poštansko stajalište na cesti Prozor-Rama, Gračac (poštansko stajalište na cesti Prozor-Rama), Jasen (poštansko stajalište na cesti Prozor-Rama).
Između dva svjetska rata, poštanski, telegrafski i telefonski promet razvijao se veoma sporo. Nakon Prvoga svjetskog rata uglavnom su se obnavljale postojeće pošte koje su već djelovale za vrijeme Austro-Ugarske. Tako je 1937. godine u BiH postojalo 150 pošta, kao i za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Znači da je među tim poštama funkcionirala i pošta u Prozoru.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata poštanski je promet funkcionirao. O tome svjedoči i otvaranje automatske telefonske centrale u Banja Luci 1942. godine. Tiskane su i posebne markice
I pošta u Prozoru je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bila vezana za Travnik preko Gornjega Vakufa kao i ranije.
Nakon rata, broj pošta u BiH povećava se tako da je sa 150 prijeratnih poštanskih ureda 1950. godine povećan na 766. Među novouspostavljenim poštama su i pošte na Šćitu i Gračacu. Nakon rata u BiH uspostavljaju se pošte na Uzdolu i Doljanima, koji administrativno pripadaju općini Jablanica.
Izvori i literatura:
[1] Usp. Berislav Sekelj, Poštanska povijest Bosne i Hercegovine 1878. – 1918. Vlastita naklada, Zagreb, 2005. str. 62.
[2] Berislav Sekelj, Poštanska povijest Bosne i Hercegovine 1878. – 1918. Vlastita naklada, Zagreb, 2005. str. 208.
