PREDSTAVLJAMO: Centar za socijalni rad Prozor-Rama

U ovotjednom izdanju tekstova “Predstavljamo:”, u razgovoru s ravnateljicom i diplomiranom socijalnom radnicom Marom Franjić, donosimo priču o Centru za socijalni rad Prozor-Rama. Trećeg utorka u ožujku diljem svijeta se obilježava Svjetski dan socijalnog rada, pa je izvrsna prilika predstaviti upravo ovu javnu ustanovu. 

Centar za socijalni rad utemeljen je 1999. godine kao općinska služba i imao je samo jednu djelatnicu. Od 2007. godine preregistriran je kao Javna ustanova Centar za socijalni rad Prozor-Rama i proširio je svoj kadar na pet zaposlenih koji su imali tri prostorije u zgradi Elektroprivrede HZHB (HC).

Centar 2008. godine preseljava u zgradu Porezne uprave i dobiva 4 ureda

Broj djelatnika se 2015. godine povećava zbog povećanog obima posla i uvođenja novih prava te iznajmljuje dodatne prostorije u prizemlju iste zgrade, čime se ujedno i olakšao pristup osobama sa invaliditetom.

“Napominjemo da je osnivač ovom Centru osigurao prostorije u staroj zgradi općine te da planiramo preseljenje u skorije vrijeme”, kazala je ravnateljica Mara Franjić za Ramski Vjesnik.

Centar za socijalni rad Prozor-Rama trenutno ima 11 zaposlenih i kadarski je jedan od bolje opremljenih Centara i na tome smo zahvalni prvenstveno osnivaču koji financira rad Centra, tj. plaće, doprinose, opremu, materijal i sve druge svakodnevne troškove. Prava koja se ostvaruju preko Centra za socijalni rad financiraju se iz proračuna FBiH, HNŽ/K i općine, ovisno o kojem pravu je riječ.

Što sve radi jedan centar za socijalni rad?

Centar pruža u skladu sa svojim mogućnostima i kapacitetima neposrednu zaštitu pojedinaca i obitelji, koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. Zaposlenici Centra, koji čine interdisciplinarni stručni tim, u čijem sastavu djeluju profesionalci iz oblasti socijalnog rada, pedagogije, psihologije i prava, ima temeljnu misiju da doprinosi izgradnji zajednice pružanjem mjera i usluga socijalne i obiteljsko pravne zaštite svojim građanima.

Materijalne i nematerijalne usluge

Nematerijalne usluge su vrlo složene procedure u kojima se koristi multidisciplinarni i multimetodski pristup rada s pojedincima ili obitelji. Materijalne usluge su različitim zakonima utemeljena prava na novčana davanja koja se mogu ostvariti isključivo preko Centra za socijalni rad.

Preko Centra se ostvaruju prava na izravna i neizravna materijalna davanja. Neizravna su npr. pravo na zdravstveno osiguranje (za djecu prije polaska u školu, osobe preko 65 godina, kategorizirane osobe…) i smještaj u ustanovu, kad korisnik ostvari pravo ali ne isplaćuje mu se novac nego koristi uslugu. Izravna materijalna davanja isplaćuju se na tekuće račune korisnika.

Broj korisnika u 2021. godini

Kako je ranije navedeno, obim posla Centra se konstantno povećavao, a kroz godine su uvođena nova prava. Centar trenutno prema određenim kategorijama ima ukupno 1126 korisnika.

-Zdravstveno osiguranje: 143 osobe (od toga 2 djece, 10 kategoriziranih osoba, 98 osoba preko 65 godina, 28 korisnika stalne novčane pomoći, 5 osoba smještenih u ustanove)

-Stalna novčana pomoć (socijala): 30 korisnika (broj se posljednjih godina znatno smanjio zbog Izmjena i dopuna zakona o socijalnoj skrbi HNŽ/K)

-Smještaj u ustanove socijalne skrbi: 8 osoba (od toga jedna maloljetna osoba)

-Dječji dodatak: 286 korisnika za ukupno 537 djece

-Novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta od HNŽ/K: 88 osoba

-Novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta od općine: 58 osoba

-Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta: 32 korisnice

-Novčana potpora ženi-majci (porodilji) koja nije u radnom odnosu: 37 korisnica

-Stručno osposobljene osobe (osobe koje su završile srednju školu po prilagođenom planu i programu i čekaju zaposlenje): 15 osoba

-Subvencija troškova sahrane (smještenih korisnika i korisnika stalne novčane pomoći): 3 osobe

-Neratna invalidnina: 281 osoba

-Refundacija troškova pregleda neratnih invalida: 31 osoba

-Mjesečna novčana naknada za rad staratelja: 1 osoba

-Civilne žrtve rata: 57 osoba

-Jednokratna novčana pomoć za osobe u potrebi: 56 osoba

“Molimo da primite na znanje da su korisnici u 2021. godini preko ovog Centra ostvarili materijalna primanja u ukupnom iznosu od 1.705.547,10 KM”, istaknula je ravnateljica Centra, Mara Franjić.

Međutim, broj korisnika Centra je mnogo veći ako u obzir uzmemo nematerijalne usluge kao što su: postupci o imenovanju staratelja, povjeravanje djeteta jednom od roditelja do donošenja sudske odluke, postupke razvoda braka, djeca čiji je razvoj ometen obiteljskim prilikama, maloljetnici u sukobu sa zakonom, osobe koje se liječe od ovisnosti, kategorizacija, nasilje u obitelji, savjetodavni rad, davanje mišljenja i suglasnosti itd. “Kao što vidite, djelatnost Centra je jako široka i složena”, zaključila je Franjićeva.

Foto: Mara Franjić, ravnateljica Centra za socijalni rad Prozor-Rama

Najčešći upiti

Upravo po broju korisnika vidljivo je s kojim se upitima korisnici najviše obraćaju Centru. Najčešći su upiti vezani za ostvarivanje prava na neratnu invalidninu, dječji dodatak i druga prava za novorođenu djecu i zdravstveno osiguranje, ali česti su upiti i za druga prava i usluge.

Najučinkovitiji način informiranja je da osoba (ili član obitelji) dođe u Centar, jer za svako materijalno pravo osoba može preuzeti obrazac sa pobrojanom potrebnom dokumentacijom, koji djelatnici po potrebi mogu pobliže pojasniti. Ravnateljica ističe kako korisnici ne moraju nužno osobno doći u Centar: “Također imamo često telefonske upite u svezi termina isplata, što ne predstavlja nikakav problem.”

Socijalno stanovanje

U Centru smo upitali koji bi projekt istaknuli tijekom dugogodišnjeg rada Centra te može li Centar u zakonskim okvirima uopće sudjelovati u različitim projketima lokalne zajednice kao voditelj ili partner na projektu. “Naravno da može. U projektu „Social Housing System – SHS“, kroz koji se izgradila zgrada za socijalno stanovanje, ovaj Centar je sudjelovao u izradi pravilnika za odabir korisnika socijalnog stanovanja te je aktivno pomogao stanarima (raseljenim osobama) pri preseljenju u stanove. Ostali projekti u kojima je Centar sudjelovao bili su sa viših razina (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, UNICEF…). Ovaj Centar nije bio voditelj niti partner projekta”, kazala je ravnateljica.

Biti socijalni radnik je izazov

Obzirom da se tijekom ožujka obilježava dan socijalnog rada, u Centru smo upitali poruku o ulozi i važnosti socijalnih radnika, s čime se sve susreću i nose. Socijalni radnici kroz obavljanje djelatnosti socijalnog rada nastoje osnažiti pojedince, obitelji te na taj način i cijelu zajednicu. Pružanjem socijalnih usluga u područjima socijalne zaštite/skrbi, odgoja, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, zaštite obitelji i maloljetnika socijalni radnici nastoje postići socijalnu sigurnost i socijalno pravedno društvo.

“U praksi socijalnog rada socijalni radnici rade ono što im je omogućeno, prvenstveno kroz zakonsku legislativu. Danas, više nego ikada, biti socijalni radnik u BiH društvu predstavlja izazov. Možemo smjelo reći da socijalni radnici imaju iznimno nezahvalnu ulogu jer se pojavljuju kao društveni amortizeri između zahtjeva korisnika i države”, zaključila je ravnateljica Mara Franjić u razgovoru za Ramski Vjesnik.