• PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao
  • PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao

PRESUDA – Haški sud prekinuo izricanje presude jer se Praljak možda otrovao

 Haški sud prekinuo je izricanje presude bosanskohercegovačim Hrvatima nakon što je optuženi Slobodan Praljak izjavio da ne prihvaća potvrđenu presudu 20 godina i potom popio nešto što je nalikovalo otrovu.

“Praljak nije zločinac i odbija vašu presudu”, rekao je bivši načelnik glavnog stožera HVO-a prije nego što je nešto primaknuo ustima i popio.

DEN HAAG, 29. studenoga 2017. (Hina) – Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivši Jugoslaviju u srijedu je u Haagu prekinulo ročište na kojem je izricalo žalbenu presudu u predmetu bosanskohercegovačkoj šestorici nakon što je general Slobodan Praljak pred sudskim vijećem progutao sadržaj bočice kazavši im da je “popio otrov”.

“Nisam ratni zločinac i ne priznajem vašu presudu” kazao je general Slobodan Praljak predsjedavajućem sucu Carmelu Agiusu, koji ga je upozorio da prestane s komentarima. Praljak je potom popio sadržaj bočice i objavio da je “popio otrov”. To je učinio nakon što je žalbeno vijeće potvrdilo njegovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora.

Iz izvora bliskih sudu i od očevidaca u sudnici doznaje se da se radi o tekućini nepoznata sastava, a po odluci suda bočica se sada na smije iznijeti iz sudnice. Praljku je pozvana liječnička pomoć.

Vijeće je prije toga objavilo da je uvažilo dio žalbenih osnova obrane i tužiteljstva no istodobno je poručilo da su civilni i vojni čelnici bosanskih Hrvata, unatoč prihvaćanju nekih žalbenih osnova, “i dalje krivi za brojne i teške zločine u BiH”.

Žalbeno vijeće ICTY-ja potvrdilo je bivšem predsjedniku vlade Herceg Bosne Jadranku Prliću 25 godina zatvora i bivšem ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina zatvora, no nakon Praljkova postupka prekinulo je ročište ne objavivši odluku o bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću, bivšem zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću i načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Tada je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina zatvora, Ćorić na 16, a  Pušić na 10 godina zatvora.

Žalbeno vijeće zaključilo je da je udruženi zločinački pothvat postojao, da je postojao međunarodni oružani sukob uz umiješanost Hrvatske kao i stanje okupacije odbacujući žalbe obrane te da je rušenje starog mosta u Mostaru bilo vojno opravdano prihvaćajući žalbe obrane.

U pogledu žalbenih osnova obrana šestorice kojima su se osporavali ciljevi udruženog zločinačkog pothvata i sudjelovanja hrvatskog državnog vrha u udruženom zločinačkom pothvatu “žalbeno vijeće utvrdilo je da nisu pokazali da je prvostupanjsko vijeće pogrešno interpretiralo relevantne dokaze ili pogriješilo u donošenju zaključaka”. Žalbeno vijeće zaključilo je da obrane nisu pokazale da je prvostupanjsko vijeće počinilo “pogreške pravne ili činjenične prirode” u pogledu udruženog zločinačkog pothvata i uloge Hrvatske.

Žalbeno vijeće odbilo je većinu žalbenih osnova obrana šestorice bosanskih Hrvata, a uvažilo je nekoliko zbog kojih ih je primjerice oslobodilo krivnje za pojedina ubojstva i razaranja te za neka saznanja o zlostavljanjima i zatočenjima.

Vijeće je uvažilo i neke žalbene osnove tužiteljstva pa je zaključilo da je prvostupanjsko vijeće primjerice trebalo utvrditi i zapovjednu odgovornost optuženih osim što je razmatralo njihovu krivnju u okviru udruženog zločinačkog pothvata. No odbilo je zahtjeve tužiteljstva da izrekne presudu po točkama za koje je prvostupanjsko vijeće oslobodilo šestoricu.

(Hina)

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar