Privatne faklultete u BiH drže političari, evo koliko su zaradili u 2025. godini

Privatne visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini prošle su godine ostvarile desetke milijuna maraka prihoda i zaradile više od osam milijuna KM.

Prema analizi CAPITAL-a, najveći dio prihoda ostvarila su sveučilišta u Sarajevu, Travniku i Banja Luci.

Analiza prihoda

Privatna sveučilišta u Federaciji BiH tijekom 2025. godine prihodovala su ukupno 42,3 milijuna KM, uz iskazanu dobit od 7,6 milijuna KM.

Najveće prihode ostvario je Internacionalni univerzitet Sarajevo, s ukupno 15,1 milijun KM prihoda i dobiti od tri milijuna KM.

Nešto manje prihode imao je Internacionalni univerzitet Burch, s ukupno 10,9 milijuna KM prihoda i dobiti od 1,3 milijuna KM.

Iza njih je Univerzitet u Travniku, čiji su prošlogodišnji prihodi iznosili 8,4 milijuna KM, a dobit 2,6 milijuna KM.

Internacionalni univerzitet u Travniku ostvario je prihod od 3,7 milijuna KM, dok im je dobit iznosila 374,6 tisuća KM.

Evropski univerzitet Kallos Tuzla ostvario je prihod od 1,8 milijuna KM i dobit od 253,9 tisuća KM.

Sveučilište/Univerzitet Vitez ostvarilo je prihod od 1,8 milijuna KM, dok je dobit iznosila 10.900 KM.

Najmanji prihod ostvario je Univerzitet Hercegovina, i to 657 tisuća KM, dok im dobit iznosi 46 tisuća KM.

Političari angažirani na privatnim fakultetima

Privatna sveučilišta u BiH karakterizira velik broj političara angažiranih na poslovima predavača i dekana, ali ni suvlasnički udjeli nisu rijetkost.

Tako je suvlasnik Internacionalnog univerziteta Brčko distrikt federalni zastupnik Demokratske fronte Mirza Čelik.

Član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Nedeljko Stanković vlasnik je dvaju sveučilišta u Tuzli i Brčko distriktu.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i međunarodni tajnik HDZ-a BiH Josip Brkić osnivač je Univerziteta Hercegovina.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, prednjači Panevropski univerzitet Apeiron s ostvarenim prihodom od 7,1 milijun KM te dobiti od 229,7 tisuća KM.

Predaje i Siniša Karan

U nastavnom kadru ovog sveučilišta najupečatljivija su imena Siniše Karana, u statusu redovitog profesora, te Steve Škrbića, koji je zamjenik Agencije za visoko obrazovanje i razvoj kvalitete BiH, a na Apeironu je angažiran u statusu docenta.

Škrbić nije angažiran samo na ovom sveučilištu, već i na sveučilištu člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i kontrolu kvalitete BiH Nedeljka Stankovića u Tuzli.

Kada je riječ o Univerzitetu Sinergija Bijeljina, ostvarili su prihode od 1,8 milijuna KM, a ukupnu dobit od 198,2 tisuće KM.

Slobomir Univerzitet Doboj prihodovao je 1,03 milijuna KM, a ostvario dobit od 25 tisuća KM.

Univerzitet PIM iz Banja Luke lani je imao prihode od 1,2 milijuna KM, a poslovao je u minusu od 178,3 tisuće KM. Student ovog sveučilišta bio je i načelnik sarajevske općine Stari Grad Irfan Čengić.

Prihodi Univerziteta za poslovne studije u Banjoj Luci iznosili su 2,5 milijuna KM, a dobit 488,5 tisuća KM.

Visoka škola za uslužni biznis Sokolac ostvarila je prihod od 1,5 milijuna KM, dok je ukupna dobit iznosila 102,5 tisuća KM.

Najzanimljiviji put ima Visoka škola Prometej iz Banja Luke, koja je promijenila pravni oblik pa ubuduće neće poslovati kao ustanova, nego kao društvo ograničene odgovornosti, odnosno tvrtka.

Oni su u protekloj godini prihodovali 146,9 tisuća KM, dok su ostvarili gubitak od 20,9 tisuća KM.

U konačnici, u Republici Srpskoj privatna sveučilišta prihodovala su 15,3 milijuna KM, dok je prikazana dobit 1,043 milijuna KM.

Zbirno, u dva entiteta, bez Brčko distrikta, privatna sveučilišta prihodovala su više od 57 milijuna KM.

Iako se privatna sveučilišta formalno predstavljaju kao obrazovne ustanove, financijski podaci pokazuju kako je riječ o sektoru u kojem se godišnje obrću desetci milijuna maraka. Posebno zabrinjava činjenica kako su s privatnim visokoškolskim ustanovama povezani političari, nositelji javnih funkcija i ljudi iz institucija koje bi trebale nadzirati kvalitetu i zakonitost rada u visokom obrazovanju.

Takva mreža odnosa otvara ozbiljna pitanja sukoba interesa, osobito u situaciji kada isti pojedinci istodobno sudjeluju u kreiranju obrazovnih politika, radu regulatornih tijela i poslovanju privatnih sveučilišta. Dodatnu sumnju izazivaju istrage, optužnice i javno iznesene informacije o nepravilnostima u procesu studiranja i izdavanja diploma.