PROF. DARKO PERIŠA: Gradac je jedinstven, oduševljava me odnos lokalne zajednice prema ovom nalazištu

Radove na arheološkom iskopavanju u proteklom je periodu, iznad Ljubunaca na brdu Gradac, izvodio dr. sc. Darko Periša, nastavnik na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Ovaj doktor arheologije već neko vrijeme boravi u Rami i istražuje dublje slojeve na nalazištu Gradac. Podsjećamo, profesorica Snježana Vasilj u suradnji s Općinom Prozor-Rama na Gracu već godinama vodi arheološka iskopavanja, a čiji će se rad nastaviti i ubuduće.

Zanimljivo nalazište uz dojmljiv odnos vlasti i ljudi prema njemu

Prilikom arheoloških iskopavanja rimskih ostataka, na nekoliko mjesta su otkriveni i tragovi prethistorijskog naselja. U tom spletu su dobro očuvani kulturni slojevi prethistorijskoga doba, a mi smo pristupili arheološkom iskopavanju tog dijela”, rekao je profesor Periša.

“Ovo je jedno zaista jako dojmljivo nalazište s više aspekata. Jako je zanimljivo i jedinstveno je. Neke od takvih građevina nisu poznate do sada u unutrašnjosti provincije Dalmacije, odnosno današnjoj Bosni i Hercegovini, kao što je ta podzemna građevina sa svodovima, pilonima i lukovima. To nalazište ima posebnu i veliku vrijednost, ne samo za Ramu, nego izlazi iz okvira Rame na šire područje. Ono što je mene tu posebno dojmilo je spremnost Općine da podrži takvo istraživanje. Osjećaj za kulturu. Druga stvar koja me dojmila je odnos ljudi  koji žive u Ljubuncima i samoj Rami. Jer, cijelo vrijeme iskopavanja na Gracu organizirano su dolazile skupine ljudi ili pojedinci koji su došli gledati ostatke. Isto tako, rimske građevine koje su do sada istražene, one su i konzervirane i samim time turistički prezentirane”, kazao je profesor Periša te dodao kada građevine budu konzervirane onda se zapravo i mogu turistički predstaviti.

Bogati slojevi iz željeznog doba

Profesor Periša je sudjelovao na većem broju arheoloških iskopavanja, a kada je u pitanju usporedba nalazište Gradac s drugom nalazištima kaže: “To je vrlo teško pitanje. Naime, za Ramu, uz Veliku Gradinu u Varvari, Gradac je arheološko nalazište broj jedan. S tim da se Varvara više ne može turistički prezentirati jer nema takve ostatke. Ona je važna za arheologiju kao znanost, a ovdje je riječ i o turizmu. Mogao bih reći da je to nalazište broj jedan ovog trenutka u samoj Rami.”

“Tu imamo po prvi put spoznaje o rimskome dobu u samoj Rami. Do sada smo samo imali u Varvari, djelomično istraženu, starokršćansku crkvu, dok ovdje imamo puno više toga. I ono što je dosta važno za sam Gradac je to što su ovdje prvi puta pronađeni dosta bogati slojevi iz željeznoga doba. Toga na Velikoj Gradini u Varvari nije bilo, tamo je bilo bakreno i brončano doba. Na jednom mjestu je nađeno jedno manje kratkotrajno naselje iz željeznog doba, ali ovo ovdje je neusporedivo važnije za željezno doba od same Varvare”, pojašnjava profesor Periša.

Gradac sa svojom podzemnom građevinom – jedinstven!

Bosna i Hercegovina bogata je vrlo važnim i impresivnim nalazištima, stoga je teško smjestiti Gradac prema važnosti na neku ljestvicu, a profesor Periša kaže: “To je dosta teško reći, trenutno imamo mnogo nalazišta u BiH koja imaju europsko značenje. Međutim, ono što Gradac čini jedinstvenim je ta podzemna građevina s pilonima i lukovima. Po tome je Gradac jedinstven i zbog toga ga je teško uspoređivati s nečim drugim. U prvom redu, Gradac ima važnost za samu Ramu, a pojedini objekti onda imaju važnost i za šire područje.”

Kada su u pitanju istraživanja u budućnosti, kao i turistički potencijal samog Graca, profesor Periša kaže: “Mi za sada nismo došli do najdubljih slojeva u ovome dijelu gdje su sačuvani prethistorijski slojevi. Tako da ne znamo kada je bilo najstarije naselje na Gracu. Neki pojedini ulomci keramike govore da je to bilo i prije željeznoga doba. Što se tiče toga jesu li takva nalazišta istraživana ranije, nalazišta je više nakon rata u Bosni i Hercegovini istraživano, iako tu više nije bilo organiziranog rada, kao što je bilo to prije u ime Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Bilo je dosta značajnih pothvata, recimo crkva svetog Stipana u Gorici kod Gruda. Tamo su obavljena velika arheološka iskopavanja i ono što je pohvalno, obavljena je i konzervacija. Ono što je pohvalno za samu općinu Prozor-Rama, je to što je arheološke radove pratila i sama konzervacija zidova, otkrivenih ostataka. Što mi sve možemo očekivati od nastavka arheoloških iskopavanja, to je teško reći. Možemo eventualno otkriti te slojeve koji su stariji od željeznog doba, koje sada imamo.”

Što dalje? 

Kako je posao na Gracu iznimno opsežan, iziskuje vrijeme i novac, pitanje je što se može i treba učiniti u budućnosti. “Treba nastaviti arheološka iskopavanja i izvršiti konzervaciju ostalih zidova koji budu otkriveni. Zatim, sve to treba obraditi i izdati zasebnu publikaciju. Isto tako, nađene predmete treba prezentirati u okviru povremenih ili stalnih izložbi u okviru budućeg muzeja u Prozoru. Samim time dolazi i prezentacija u turističke svrhe, koju Gradac zapravo već sada ima. Ja sam rekao da je bilo mnogo ljudi koji su tu dolazili samoinicijativno, uz organizirane grupe. Već se za Gradac zna”, poručio je profesor Periša kada je u pitanju budućnost nalazišta Gradac.

“Tijekom iskopavanja prethistorijskih slojeva uglavnom smo dolazili do keramičkog posuđa koje možemo dobro i datirati. Životinjske kosti i sjemenke biljaka, kao i ostataka hrane. Otkrili smo i kamene predmete koji su vezani za njihov svakodnevni život. Po svoj prilici bavili su se i metalurgijom o čemu svjedoče nalazi željezne troske. Također, istražili smo nekoliko naboja zemlje koji su najvjerojatnije od prethistorijskih kuća”, pojašnjava profesor.

Od grube do fine keramike

“Keramika koju smo mi nalazili bila je gruba, srednja kvalitetna i fina. Ima one za svakodnevnu upotrebu, a ima i one finije koja očito nije bila za svakodnevnu upotrebu. To se znalo i prije po tim malim posudama, očito se u njima držalo nešto posebno. Ta keramika, za sada ono što imamo, pripada srednjobosanskoj kulturnoj grupi koja je proširena u Gornjem Povrbasju. S obzirom da je Rama u isto vrijeme otvorena prema Neretvi i Duvnu, tu se mogu očekivati i drugi utjecaji, što se vidjelo vrlo jasno za starija razdoblja u Varvari”, pojašnjava profesor Periša.

Željezno doba na području Rame trajalo je kroz gotovo cijelo prvo tisućljeće prije Krista. Najkasnije s devetim stoljećem prije Krista do prijelaza era i definitivnog rimskog osvajanja početkom prvoga stoljeća poslije Krista.

“Ja nisam vidio ovdje nešto što bi pripadalo srednjem vijeku. Ovdje bi ovaj kompleks vjerojatno bio uništen ili napušten, to treba tek vidjeti, sa završetkom antičkog doba, znači s krajem šestog stoljeća na ovom području i početkom ranog srednjeg vijeka”, pojašnjava profesor.

Za kraj je profesor kazao nešto o vlastitim dojmovima kada je Gradac u pitanju: “Ono čime sam ja oduševljen, kao prvo samim nalazištem. Odnosom lokalne zajednice prema tom nalazištu. Od općinske vlasti do stanovništva. Vlasti koja ima sluha za takvo što, godinama podržava i financira to iskopavanje, do mještana koji takvo što čuvaju i prezentiraju. Nalazište je posebno, ja ne znam kako će ga na kraju profesorica Snježana Vasilj protumačiti. Taj dio koji je ona istraživala i koji će dalje istraživati i konzervirati. Kažem, jedno veliko ulaganje na kojem čestitam Rami, ali nešto što će se vama u konačnici višestruko vratiti.”